Vlada Kantona Sarajevo je za period od 1. 1. do 31. 12. 2019. godine predvidjela dva projekta vezana za inkluzivno obrazovanje.

Tematska sjednica Skupštine Kantona Sarajevo na temu: Sistemska rješenja za djecu sa poteškoćama u razvoju, predviđena za juni 2019, kako stoji na zvaničnoj stranici Skupštine Kantona Sarajevo, nikad nije bila na dnevnom redu.

Inkluzivnim obrazovanjem Vlada se odlučila baviti i kroz Strategiju za uključivanje djece sa teškoćama u razvoju u obrazovanje sa sedmogodišnjim planom implementacije u Kantonu Sarajevo. U kratkom sadržaju projekta stoji sljedeće: Strategija inkluzivnog obrazovanja sa sedmogodišnjim planom implementacije predstavlja sveobuhvatan strateški pristup razvoja inkluzivnog obrazovanja, koji podrazumijeva transformaciju specijaliziranih ustanova u centre inkluzivnih praksi, odnosno resursne centre za podršku učenicima i nastavnicima u redovnom sistemu odgoja i obrazovanja. Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade će u saradnji sa Save the Children pripremiti dokument Strategija inkluzivnog obrazovanja u Kantonu Sarajevo i isti dostaviti Vladi i Skupštini na usvajanje. U tom smislu Programom rada za 2018. godinu planirano je donošenje ove strategije, a kako ova programska aktivnost nije okončana u planiranom periodu prenosi se kao programska obaveza u 2019. godinu. Naime, Strategija je od Vlade usvojena u formi nacrta i dostavljena Skupštini Kantona Sarajevo na razmatranje i usvajanje. Ista je uvrštena u dnevni red 44. Radne sjednice Skupštine Kantona Sarajevo, koja je prekinuta i nikad nije ralizirana za preostale tačke dnevnog reda, među kojima je i ova tačka.

Kakvom transformacijom specijaliziranih ustanova u centre inkluzivnih praksi se javnost zamajava, kada se djeca sa intelektualnim poteškoćama na zvaničnoj stranici Ministarstva obrazovanja, nauke i mladih Kantona Sarajevo već pune tri godine nazivaju mentalno retardiranim?

Na ovaj propust Školegijum je reagirao dopisom Ministarstvu, želeći im ukazati na pogrešnu upotrebu termina te pozvati na odgovornost komisiju koja je u Nastavnom planu i programu za devetogodišnju osnovnu školu djecu sa intelektualnim i razvojnim poteškoćama nazvala retardiranom.

Iz Ministarstva su nam 10. 7. 2019. odgovorili da je komisiju za izradu plana i programa birao bivši ministar Kazazović po preporuci Nihade Čolić. Zahvalili su nam se na ukazivanju propusta te su ga obećali ispraviti. To se do dana današnjeg nije dogodilo.

Na zvaničnoj stranici Ministarstva još uvijek se u Nastavnom planu i programu za djecu s intelektualnim poteškoćama, načinjenom u augustu 2016. godine, koriste termini poput: umjerena i teža mentalna retardacije, karakteristike umjereno i teže mentalno retardiranih osoba te umjereno i teže mentalno retardirana djeca.

Podsjećamo javnost da je stav struke još od DSM-a[1] 5 i MKB-a[2] 11 da ovaj termin zbog svog pogrdnog značenja treba biti zamijenjen terminima intelektualna onesposobljenost/intelektualni razvojni poremećaj. Iako se u većini do sada napisanih nalaza i opisa nalazi termin mentalna retardacija, odnedavno je u općoj upotrebi u zdravstvenim, obrazovnim i drugim profesijama termin intelektualna onesposobljenost.

DSM 5 je izdat 2016. godine, iste godine kada je napravljen i Plan i program. Zašto već pune tri godine na stranici Ministarstva stoji izraz mentalno retardirana osoba, i kako je komisija, u sljedećem sastavu, previdjela ovaj propust?

1. Doc. dr. Haris Memišević – Pedagoški fakultet Sarajevo
2. Mr. sc. Inga Biščević – Škola za srednje stručno obrazovanje i radno osposobljavanje
3. Mr. sc. Zumreta Jeina – Zavod za specijalno obrazovanje i odgoj djece Mjedenica
4. Mr. sc. Bahira Demirović – Zavod za specijalno obrazovanje i odgoj djece Mjedenica
5. Mr. sc. Admira Dedić – Centar Vladimir Nazor
6. Enes Butković – dipl. defektolog-oligofrenolog – Centar Vladimir Nazor

O inkluziji u prvoj polovini 2019. godine, čak i površnim iščitavanjem zvaničnih dokumenata Vlade i resornog ministarstva, mogu se zaključiti dvije stvari: sjednice na čiji red dođe ova tematika se otkazuju, ne održavaju ili raspuštaju, a djeca sa intelektualnim poteškoćama se u zvaničnim planovima i programima nazivaju retardiranim.

[1] DSM 5 (Dijagnostički i statistički priručnik za duševne poremećaje) koristi izraz intelektualna onesposobljenost.

[2] MKB 11 (Međunarodna klasifikacija bolesti i srodnih zdravstvenih problema) koristi izraz intelektualni razvojni poremećaj.