Prema podacima Centra za informisanje i priznavanje dokumenata iz oblasti visokog obrazovanja, u BiH ima ukupno 37 privatnih visokoškolskih ustanova. Podataka o broju osnovnih i srednjih privatnih škola nema. Zvanični registar još uvijek ne postoji. Nekoliko sati surfanja na internetu upućuje na to da broj privatnih osnovnih i srednjih škola u BiH, kao i njihovih individualnih programa, konstantno raste. Na web-stranicama ministarstava spiskovi ili dugo nisu ažurirani ili su nepotpuni. Na web-stranicama škola, u 80% slučajeva, ništa ne piše o osnivaču i školarinama. 

Zakoni

Na osnovu pažljive analize stavki zakona koji regulišu osnivanje privatnih osnovnih i srednjih škola u BiH, može se zaključiti sljedeće:

Ustanova za obavljanje djelatnosti obrazovanja osniva se ako cilj obavljanja djelatnosti nije sticanje dobiti. Nadležne obrazovne vlasti obavezne su osigurati mehanizme kontrole rada i pedagoškog praćenja i procjene obrazovnih standarda koji se primjenjuju u privatnoj školi.

U privatne škole spadaju i vjerske škole. Vjerska škola ima status privatne škole i osniva je nadležni organ vjerske zajednice. Srednju školu kao javnu ustanovu može osnovati kanton ili vjerska zajednica, samostalno ili zajedno s drugim pravnim ili fizičkim licem, kada kanton ocijeni da za njeno osnivanje postoji javni interes u skladu sa zakonom. Privatna škola ne može se osnovati u svrhu promoviranja rasnih, nacionalnih, vjerskih, spolnih i drugih predrasuda. Moraju da osiguravaju jednake mogućnosti za upis svim kandidatima.

Samo međunarodne privatne škole mogu imati nastavne planove i programe koji u potpunosti ne pokrivaju zajedničko jezgro nastavnih planova i programa.

Ministarstvo je imalo zadatak da donese bliže propise o osiguranju ispunjenja osnovnih uvjeta za privatne škole, tri mjeseca od stupanja zakona na snagu. Osnivač je dužan dostaviti i elaborat o društveno-ekonomskoj opravdanosti osnivanja srednje škole. Ista pravila važe i za postupak osnivanja predškolske ustanove, koji važi i za osnovne škole.[1]

Ministarstva

Školegijum se u junu ove godine obratio svim nadležnim ministarstvima u Bosni i Hercegovini sa zahtjevom da nam dostave sljedeće podatke:

– spisak svih privatnih osnovnih i srednjih škola, sa datumima osnivanja i dostupnim podacima o osnivaču;

– proceduru osnivanja privatnih osnovnih i srednjih škola, njihovog licenciranja i verifikacije diploma stečenih u njima;

– načine kontrole rada privatnih osnovnih i srednjih škola, te izvještaje o do sada obavljenim kontrolama rada i ustupanje odluke o društveno-ekonomskoj opravdanosti (odgovor na elaborate) osnivanja privatnih osnovnih i srednjih škola.

Čekanje na odgovore trajalo je od juna do novembra 2015. godine. Rezultat je ovaj:

U BiH djeluje 11 osnovnih i  36 srednjih privatnih škola, uključujući i centre za doškolovanje. Pored javnih (osnovne i srednje)[2] i privatnih, postoji i kombinacija, odnosno javne škole u privatnom vlasništvu različitih religijskih zajednica, kojih ima ukupno 15.

Iz uglavnom nekompletnih odgovora ministarstava ilustrativno je sljedeće:

– Ministarstva nisu informisana o broju privatnih škola i ne prate njihov rad;

– Elaborati o društveno-ekonomskoj opravdanosti osnivanja su ugovori o osnivanju, konačne odluke, sa svega nekoliko rečenica, bez dodatnog objašnjenja ili prosto teorija šta elaborat treba da sadrži;

– Javne škole vjerskih zajednica, kojima su promijenjeni statusi u javne ustanove, ministarstva evidentiraju kao privatne škole;

– Visina školarine za istu školu mijenja se zavisno od toga da li je škola smještena u Sarajevu, Zenici, Tuzli, Bihaću ili Mostaru.

____

CIJENE ŠKOLARINA 
Sarajevo – Međunarodna osnovna 6.600,00 KM, Međunarodna srednja 7.200,00 KM, koledži: Ilidža 6.000,00 KM + 3.000,00 KM za muški internat i Vraca 5.500,00 KM + 2.750,00 KM za ženski internat. Zenica – Međunarodna osnovna 3.500,00 KM, Međunarodna srednja 4.400,00 KM. Mostar – Međunarodna osnovna
 3.300,00 KM; školarina se do šestog razreda svake godine povećava za 50 KM, razredna nastava je za 10% skuplja. Tuzla – Međunarodna osnovna škola
 4.300,00 KM, Međunarodna srednja škola 5.100,00 KM. Bihać – Međunarodna osnovna škola 3.300,00 KM, Koledž 4.850,00 KM + 2.000,00 KM za internat. Školarine za Quality School International, osnovnu i srednju školu, za djecu uzrasta od 5 godina i više, za ovu školsku godinu su bile nešto malo iznad 21.000,00 američkih dolara, odnosno preko
 36.500,00 KM. 

____

(Više u samom istraživanju, Privatne škole u Bosni i Hercegovini)

Činjenice i zaključci

O radu privatnih osnovnih i srednjih škola u Bosni i Hercegovini iz analize zakona i odgovora ministarstava mogu se izvući sljedeće činjenice:

1. Zakoni o obrazovanju su po ovom pitanju nejasni i nedorečeni. Naprimjer, iako se privatne škole ne mogu osnovati u svrhu promoviranja rasnih, nacionalnih, vjerskih, spolnih i drugih predrasuda, vjerske škole se svejedno osnivaju kao privatne. (Nije jasno šta znači promoviranje predrasuda; šta su u kontekstu obrazovanja i religije predrasude?)

2. Kontrole rada, pedagoškog praćenja i procjene obrazovnih standarda ili se ne obavljaju redovno, ili ih ministarstva ne žele staviti na uvid javnosti;

3. Obrazovnu politiku, motive osnivača, izvore finansiranja niko posebno ne kontroliše;

4. Ne postoji tačna evidencija o broju privatnih osnovnih i srednjih škola;

5. Privatnu školu izgleda da može osnovati svako ko ima novac; ministarstva nam nisu dostavila elaborate – ili ih nemaju, ili nisu u skladu sa zakonom (inače nema razloga da ih ne stave na uvid javnosti);

6. Nisu osigurane jednake mogućnosti za upis svim kandidatima; naprimjer, učenicima iz Sarajeva i Zenice cijene školarina su različite i nema jasnog standarda.

Na osnovu svega navedenog moguće je zaključiti:

Nije utvrđeno, i čini se da niko u državi nema odgovor na to pitanje, šta bi bio javni interes, društvena potreba i opravdanost osnivanja ovolikog broja privatnih osnovnih i srednjih škola. Tom problematikom, sudeći prema dostavljenim odgovorima ministarstava, niko se posebno ne bavi. Prema ovom segmentu obrazovne politike, kao uostalom i prema samoj državi, aktuelna vlast odnosi se kao prema – alajbegovoj slami.