Finska je već godinama sinonim za uspješan obrazovni sistem, a to pokazuje i njena pozicija na internacionalnim ljestvicama pismenosti i računanja.
Na PISA ljestvicama tek Singapur i Kina imaju bolje rezultate od Finske, a političari/ke i edukatori/ce iz zemalja širom svijeta hodočaste Helsinki s ciljem da se uvjere u tajne uspjeha ovog obrazovnog sistema te da kopiraju njen model.
Zbog toga je jako zanimljiv novi program radikalne reforme obrazovnog sistema koji će se uskoro provesti u Finskoj – podučavanje po predmetima zamijenit će podučavanje po temama.
Odlučili smo napraviti veliku promjenu u obrazovanju, i tek smo na početku, kaže Liisa Pohjolainen, odgovorna za omladinsko i obrazovanje odraslih u Helsinkiju, glavnom gradu koji će predvoditi reformu.
Pasi Silander, rukovodilac odjela za razvoj grada Helsinkija, objašnjava: Potrebno je da promijenimo obrazovanje kako bismo bolje pripremili ljude za rad.
Mladi danas koriste jako napredne računare. U prošlosti je, u bankama recimo, bilo potrebno mnogo službenika i službenica koji su se bavili brojevima. Danas je situacija totalno drugačija.
Zbog toga je potrebno da napravimo promjene u skladu sa modernim društvom i industrijom u njemu.
Časovi koji se baziraju na jednom predmetu, kao što je historija ili geografija, već se postepeno izostavljaju za šesnaestogodišnjak(inj)e u Helsinkiju. Umjesto toga, uvodi se ono što se u Finskoj zove učenje o fenomenima, odnosno učenje po temama. Tako bi, recimo, učenik koji pohađa strukovnu školu mogao pohađati časove usluga u kafeteriji, koji bi se sastojali od elemenata matematike, jezika (zbog stranih klijenata), vještine pisanja i komuniciranja.
Na akademskom nivou bi se mogli naći interdisciplinarne teme kao što je Evropska unija, sa elementima ekonomije, historije, jezika i geografije.
Postoje i druge promjene u smislu tradicionalnog formata u kojem đaci sjede u klupama poredanim u redovima, pasivno prateći čas, slušajući i čekajući da ih se ispita. Umjesto toga, težit će se kolaborativnom pristupu – đaci će raditi u malim grupama na zadacima rješavanja problema dok uporedo razvijaju vještine komuniciranja.
Rukovoditeljica odjela za obrazovanje grada Helsinkija, Marjo Kyllonen kaže kako se promjene ne odnose tek na glavni grad, nego i na cijelu državu.
Zaista je potrebno ponovo promisliti sistem obrazovanja – potrebno ga je ponovo dizajnirati kako bi naša djeca bila spremna za budućnost, te kako bi stekla vještine koje su potrebne za rad danas ali i u budućnosti. Postoje škole koje rade po zastarjelom sistemu koji je odgovarao potrebama društva početkom 20. stoljeća. Potrebe u 21. stoljeću su drugačije i mi se moramo prilagoditi tome.
Međutim, i u Finskoj postoji otpor ovoj reformi, koji pružaju nastavnici/e i direktori/ce škola jer je veliki broj njih svoj radni vijek posvetio upravo samo jednom predmetu. Sada se od njih traži da prihvate novi pristup.
Marjo Kyllonen sada zagovara zajednički rad nastavnika i nastavnica u planiranju časova, gdje će se konsultirati i stručnjaci i stručnjakinje zaduženi za određenu temu. Nastavnici i nastavnice koji prihvate ovakav način rada primat će i veću naknadu.
Skoro 70 % nastavnika/ca u srednjim školama već je prošlo trening za rad po novom sistemu, tvrdi Silander. Zaista smo promijenili način razmišljanja. Teško je nagovoriti nastavnike da počnu i naprave prvi korak. Međutim, oni koji su usvojili novi pristup priznaju kako se ne bi vratili na stari.
Prvi podaci pokazuju kako je i đacima ovakav pristup od koristi. Ovaj sistem se postepeno uvodi već dvije godine, a rezultati (a ne standard, ta riječ im se ne sviđa) pokazuju napredak.
Finske škole su obavezne uvesti period nastave zasnovane na fenomenima bar jednom u toku školske godine. Ovakvi projekti mogu trajati nekoliko sedmica. U Helsinkiju se ovakve reforme provode većom brzinom i škole su dužne ove periode planirati dva puta godišnje. Plan koji je osmislila Marjo Kyllonen trebalo bi da se uvede u svim školama u Finskoj do 2020. godine.
Kada je u pitanju predškolsko obrazovanje, prihvaćen je inovativni projekat Zabavni centar za učenje, gdje se razmatra mogućnost saradnje sa industrijom kompjuterskih igrica sa ciljem uvođenja zaigranijeg pristupa podučavanju mlađih đaka.
Direktor ovog projekta, Olavi Mentanen navodi kako oni žele da Finska postane vodeća zemlja u osmišljavanju zabavnijih rješenja za podučavanje djece.
Finska je ovom odlukom dospjela u centar pažnje svih onih koji se bave pitanjem obrazovanja širom svijeta i koji se pitaju da li će primjenom ove reforme Finska ostati na vrhu ljestvice koju objavljuje Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj.
Pitanje je, ukoliko se to desi, na koji će način reagovati ostale države.
Studija slučaja: Finski pristup
Na času smo engleskog, ali se na tabli nalazi karta Evrope. Đaci razgovaraju o vremenskim prilikama u zemljama širom Evrope i na taj način kombiniraju učenje engleskog jezika i geografije.
Dobrodošli u Osnovnu školu Siltamaki u Helsinkiju u kojoj nastavu pohađa 240 đaka između 7 i 12 godina, a u kojoj se primijenjuje novi stil učenja. Direktorica Anne-Mari Jaatinen objašnjava nam filozofiju ove škole: Želimo da đaci uče u sigurnoj, veseloj, opuštenoj i inspirativnoj atmosferi.
Na školskom hodniku nailazimo na grupu djece koja igraju šah, dok druga grupa trči po školi sakupljajući informacije o različitim dijelovima Afrike. Anne-Mari Jaatinen nam objašnjava da je upravo ovo učenje na veseo način. Ono što ona želi jeste suradnja i komunikacija među đacima koja će im omogućiti da razviju vještine kreativnog razmišljanja.
Autor: Richard Garner
Prevela: Merima Dervišić
Foto: A. Tikveša
Originalni tekst: Finland schools: Subjects scrapped and replaced with 'topics' as country reforms its education system
