Nova čitanja

Čestitamo dobitnicima/cama nagrade Šukrija Pandžo 2023.

Imali smo 57 radova koji nisu pisani isključivo zbog želje za nagradom

Školegijum redakcija

31.08.2023

Eseji ukazuju na probleme i predlažu rješenja, te se oni koje tema konkursa zanima ne bi smjeli zadržati na nagrađenim radovima, nego pročitati i ostale.

Foto: skolegijum

Tokom jula žiri u sastavu Amer Tikveša, Dragana Bogdanović i Lamija Begagić (imena poredana abecednim redom) pročitao je 57 radova pristiglih na konkurs za nagradu Šukrija Pandžo. Autorice i autori odgovarali su na temu Gdje su danas roditelji u školi, a nakon prvog kruga čitanja, žiri je odabrao i pažnji nastavnika, roditelja i ostalih čitateljki i čitatelja preporučio trinaest autorskih eseja, da bi u drugom krugu bilo odabrano njih šest.

Nakon posljednjeg kruga čitanja, žiri je, na koncu, izabrao tri rada koja će biti nagrađena.

Prije samih imena, evo i kratkih utisaka članova i članica žirija.

Lamija Begagić kaže da je sve vrijeme čitanje radova bila uzbuđena jer je razumjela da na portalu Školegijum nastaje platforma na kojoj se može razgovarati i pisati o ulozi roditelja u školi i svim aspektima njihovog upliva u redovno obrazovanje djece.

Shvatila sam da postoje ljudi koji o tome imaju šta reći bez obzira na ugao iz kojeg gledaju i govore i svjesna sam da su se otvorila brojna vrata i da su mnogi radovi postavljali pitanja i nudili odgovore, bilo da su o funkcijama domaćih zadaća, roditeljskim tijelima u školi ili preplitanju ovlasti i kompetencija. Kao i u svakom ovakvom poslu, važnije je stvaranje baze, nego biranje najboljih u takvoj bazi. No, pravila su jasna, pa smo ipak, posvećeno, odradili i taj dio posla i za nagradu i čitanje preporučili tri rada, kaže Lamija Begagić.

Dragana Bogdanović je jako zadovoljna što je bila dio ocjenjivačkog tima i primjećuje da su u radovima zastupljeni najrazličitiji stilovi pisanja.

Razvijena je empatija za sve napisane radove, sve ih možemo zagrliti jer pišu o našoj djeci i o onome sa čim se suočavaju u odrastanju, učenju, u žrvnju zvanom odgojno-obrazovni sistem i proces. Formirali smo jednu vrstu repozitorija ovih radova i otvorili mogućnost za pobiranje različitih vrsta radova u repozitorij sa širokom tematikom odgojno-obrazovnog procesa, različitih aspekata, sa specifičnim terminima, metapodacima, terminologijom vezanom za odgojno-obrazovnu problematiku koja može činiti jednu vrstu tezaurusa, kaže Dragana Bogdanović.

Amer Tikveša smatra da su svi radovi pristigli na konkurs značajni jer pokazuju šta tišti njihove autorice i autore.

Ti ljudi su roditelji, nastavnici, ponekad i jedno i drugo, a nekad opet učenici i studenti, dakle direktni sudionici nastavnog procesa. Ono što su pisali se mora uzeti ozbiljno prilikom bilo kakvih pokušaja unapređenja nastavnog procesa. To je jedan impozantan spisak obrazovnih problema, ali i prijedloga rješenja, od prilagođenosti nastavnih sadržaja uzrastu djeteta preko težine školske torbe do odgojnih principa koji se primjenjuju u kući i u školi. Dakle, nisu to radovi pisani isključivo zbog želje za nagradom, nego i da ukažu na neke probleme i predlože rješenja, te se stoga svi oni koje tema konkursa zanima ne bi smjeli zadržati na nagrađenim radovima, nego pročitati i ostale. Naravno, nagrađeni su najbolji, ali ta ocjena uključuje i mnoge druge stvari koje nemaju veze s kvalitetom činjenica iznesenih o ulozi roditelja u procesu obrazovanja – tiču se i stila i pismenosti i korištenja i brojnosti izvora, analitičko-interpretatorskog umijeća, jasnoće i slično. No, većina ima tu kvalitetu da nam govore šta trebamo mijenjati da bismo poboljšali obrazovni proces, odnosno ulogu roditelja u njemu, pojašnjava Amer Tikveša.

I, evo imena pobjednica.

Treću nagradu osvojila je NINA KURT sa radom koji nosi naslov Linija razgraničenja odgojno-obrazovnih ustanova i roditelja koja ima pozitivan efekat na dijete.

Nina Kurt slijedi zadatu formu i u svom eseju navodi i određene reference i podatke koji se tiču uključenosti roditelja u ispunjavanje školskih zadataka učenica i učenika, ali i propituje takvu vrstu roditeljskog angažmana. I ovaj rad, kao i niz drugih pristiglih na konkurs, s pravom propituje valoriziranje znanja kroz ocjenjivanje, te nepostojanje linije razgraničenja između prostora roditelja i prostora škole, a žrtva tog nereda uvijek su djeca.

Druga nagrada pripala je NEDŽLI KRNJIĆ koja je poslala rad Po utrtom putu razuma i osjećanja (objektivno, subjektivnije, da subjektivnije ne može).

Rad je koncipiran u tri cjeline, gdje svaka na vrlo precizan način analizira, daje uvide i nudi prijedloge. Prva cjelina prati zakonski okvir, obaveze, odgovornosti, prava, dužnosti. Pisan stilom koji odgovara formi eseja, ovaj dio donosi i zanimljive vanjske reference i poziva se na radove drugih autora na zadanu temu.

Druga dva dijela nešto su, kako i sam dodatak naslovu kaže, subjektivnija, jer su pisana iskustveno, iz perspektive bivše učenice i roditeljke budućih školaraca. Dok autoricu kao majku prate razumljive dileme i dvojbe o njenoj ulozi u obrazovanju svoje djece, u dijelu koji je podsjećanje na njeno školovanje dragocjene su metode i doprinos njenog oca, koji mogu biti sjajna vodilja svakom ko promišlja ulogu roditelja u školi.

Pobjednica ovogodišnjeg konkursa Šukrija Pandžo i dobitnica prve nagrade je IVONA MARIJANČEVIĆ, čiji rad nosi naslov Roditelji i škola, Venov dijagram.

Ivona Marijančević svoj doprinos temi daje iz dvostruke perspektive: roditeljske i nastavničke. Uz jako dobru strukturu i analizu postojećeg stanja, ono čime ovaj rad naročito plijeni pažnju jesu prijedlozi, rješenja i inovativne ideje kakve nedostaju ostalim pristiglim radovima.

Autorica prepoznaje školu kao prostor u kojem i roditelji moraju dati svoj doprinos, ali ne samo kao osobe upisane u školske knjige svojim imenima, prezimenima, zanimanjima i nacionalnostima, već i svime onim što oni jesu mimo zadanih kutijica u koje su smješteni. Potičući njihov angažman u oblastima, interesima i hobijima u kojima su dobri i preplićući njihova polja djelovanja sa dječijim, roditelji bi se u školi osjećali dobrodošlijim, imali bi svoj prostor djelovanja koji ne ulazi u kompetencijski prostor nastavnog osoblja, a opet čini školu sretnijim mjestom za djecu.

Škola kakvu sanja Ivona Marijančević mogla bi biti škola po mjeri djece, a uz zajednički trud, rad i odgovornost škole i roditelja.

Čestitamo pobjednicama, narednih dana ćemo ih kontaktirati radi dodjele nagrade, a ceremonija uručenja u okviru koje ćemo prezentirati najnovije i buduće aktivnosti Udruženja Školegijum biće održana sredinom septembra, o čemu će naši čitatelji i čitateljke biti naknadno obaviješteni.

 

Hvala što ste s nama i čitajte Školegijum!

Najnovije

Izvještaj žirija nakon konkursa Šta je tebi AI

Ni žiriju nije bilo lako

Školegijum redakcija

Objavljujemo pobjednike konkursa Šta je tebi AI?

Školegijum redakcija

Razglednice iz Jajca

Nikad kasno za učenje i zabavu

Josipa Kulenović

Razglednice iz Tešnja, Doboja, Maglaja 3

Od čilanja do ćutanja

Mirela Buljubašić

Poznata imena autora/ica pet najboljih radova

23. februara tri prvoplasirana

Školegijum redakcija