ŠKOLEGIJUM: Za 29. 8. je zakazana vanredna sjednica Sindikata. Zašto vanredna?

SIVRO: Sjednica najvišeg organa u našem Sindikatu – Skupštine povjereništva Samostalnog sindikata osnovnog obrazovanja i odgoja Federacije Bosne i Hercegovine – Kantonalni odbor SSOOiO Kantona Sarajevo je zakazana za 29. 8. 2023. godine u Domu sindikata u Sarajevu, s ciljem da se razgovara, raspravi i donese jasan stav Sindikata po pitanju reforme obrazovanja koju ministrica provodi u predškolskim ustanovama i osnovnim školama na području Kantona Sarajevo. Očekujemo da članovi Skupštine donesu zaključak da se ministrici za odgoj i obrazovanje Kantona Sarajevo, kao najodgovornijoj osobi u djelatnostima predškolskog odgoja i osnovnog odgoja i obrazovanja u Kantonu Sarajevo, uputi Otvoreno pismo pod nazivom Mi nismo pisari, mi smo učitelji. Sjednica je vanredna jer je, po ko zna koji put, kroz reformu obrazovanja i bez konsultacija sa Sindikatom, ministrica za odgoj i obrazovanje Kantona Sarajevo pokazala loš odnos prema radnicima u predškolskim ustanovama i osnovnim školama u Kantonu Sarajevo, što se ogleda kroz preopterećenost odgajatelja, učitelja, nastavnika i ostalih radnika sedmičnim obavezama, a posebno administrativnim poslovima. Ministrica za odgoj i obrazovanje Kantona Sarajevo Naida Hota-Muminović očigledno želi da pravo prosvjetnog radnika svede samo na finansijski dio njegovog radnog postojanja. To neće proći bez otpora i to neće biti tako u praksi. Za početak, neka pripremi materijal za Vladu Kantona Sarajevo kojim se traži povećanje plata prosvjetnih radnika za 15% zbog troškova života i dodatno za 22% u naredne tri godine zbog provođenja reforme. Zašto samo reforme u obrazovanju? Zašto se kičma lomi samo prosvjetnom radniku? Za iste plate neće moći.

ŠKOLEGIJUM: Čime ih je dodatno opteretila?

SIVRO: Prosvjetni radnici dobijaju svakodnevno dodatne obaveze da čitaju odluke, dopise, uputstva, instrukcije i slično, kao da su pravnici, a ne učitelji, i onda sve pročitano moraju provesti u praksi na dodatnoj dokumentaciji koja se traži od njih.

ŠKOLEGIJUM: Za koji dan počinje nova školska godina. Da li je sve spremno ili barem poznato? Prema onom što znamo mi novinari, škole još uvijek ne znaju da li imaju sve potrebne kadrove, a nastavnice ne znaju da li su dobile posao i gdje. 

SIVRO: Školska 2023/2024. godina počinje 1. septembra i nije sve spremno za njen kvalitetan početak. Škole nemaju sve potrebne kadrove, odnosno u narednom periodu se očekuju ponovljeni i novi javni konkursi za preko 50 radnih pozicija. Učitelji i nastavnici su dezorijentisani izmjenama nastavnih planova i programa i silnim odlukama i uputstvima kojima su ove sedmice bombardovani. Na sceni imamo kvazireformu u obrazovanju jer se radi o reformi u kojoj nije definisana norma! Tako će sve ovo što traže od učitelja i nastavnika, ako to oni budu slijepo slijedili, dodatno razoriti obrazovanje. Uvedena su područja u 1. i 2. razred osnovne škole, a nikome nije jasno šta će pisati u rasporedu časova škole – naziv područja ili nazivi predmeta; ako su nazivi predmeta, koliko čega i gdje je to definisano (u programu, nekoj instrukciji ili negdje drugdje), da li se razmišljalo o prostoru za realizaciju tjelesnog i zdravstvenog odgoja i informatike u smislu planiranja korelacije i fleksibilnosti... Hoće li isto biti u svim školama, ili... Gdje će se u obrascu 11A pisati broj časova po predmetima, zašto u obrascu 11A nema naziva područja, gdje je rubrika za redne brojeve časova, ponavljanja, datume realizacije pismenih provjera znanja, i tako dalje.

ŠKOLEGIJUM: Šta je obrazac 11A?

SIVRO: Sve ono što su godinama radili, sada moraju sve ponovo na novim obrascima, a jedan od njih je OŠ11A (godišnji program rada). Nakon što planirano urade, pišu izvještaje.

ŠKOLEGIJUM: I opet imamo zapošljavanje samo na određeno, a prednost imaju oni sa bogatim iskustvom i članovi/članice porodica boračke populacije. Kako to promijeniti jer, osim zapošljavanja na određeno, mladi ljudi i oni koji ne dolaze iz porodica boračke populacije cijene da nikada neće dobiti posao?

SIVRO: Pitanje zapošljavanja radnika u obrazovanju je vrlo složeno pitanje, kojim se do sada ozbiljno nije bavio niti jedan ministar obrazovanja. Negativna iskustva kandidata na konkursima su brojna i jedan su, pored plate i prevelikog pritiska i stresa na poslu, od najvećih uzročnika smanjenog interesovanja mladih ljudi da studiraju nastavničke fakultete. Ovih dana smo čak zabilježili i slučajeve žalbe kandidata iz boračke populacije. Jedno od rješenja je digitalizacija i centralizacija prijema radnika.

ŠKOLEGIJUM: Prošle godine su neki razredi radili po reformisanim kurikulumima – znate li jesu li spremni novi reformisani kurikulumi za druge (više) razrede, da li će reforma biti proširena?

SIVRO: Sindikat od Ministarstva za odgoj i obrazovanje Kantona Sarajevo nije dobio informacije o reformisanim kurikulumima, tako da ne znamo jesu li u potpunosti spremni svi novi reformisani kurikulumi niti u kojoj mjeri će reforma biti proširena. Prema informacijama kojima raspolažemo, a odnose se na odluke ministrice, pretpostavljamo da će se raditi u četiri od devet razreda u potpunosti a u ostatku djelimično. Sve je vrlo konfuzno i, nažalost, dolazi 5 do 12 i, što je najgore, ovo eksperimentisanje bez urađenog pilotiranja i prethodnih analiza će osjetiti učenici i njihovi učitelji.

ŠKOLEGIJUM: U škole je dostavljen dokument Uputstvo za organizaciju školske 2023/24. godine – jeste li to vidjeli, imate li informacija s terena, kako to nastavnici/nastavnice ocjenjuju, šta kažu, šta je novo?

SIVRO: Uputstvo za organizaciju školske 2023/24. godine nam je dostupno i prve informacije sa terena su negativne jer se radi o obimnom materijalu pred sami početak školske godine. Svakodnevno učiteljima i nastavnicima, bolje rečeno iz sata u sat, na mejlove dolaze neki novi dokumenti i zaista je umijeće ostati pri zdravoj pameti. Administracija će definitivno ubiti odgoj i obrazovanje.

ŠKOLEGIJUM: Kakvi su komentari iz baze na odluku o uspostavi nastavnih područja ili povezivanju predmeta u oblasti za niže razrede?

SIVRO: Priča o uspostavi nastavnih područja u prvoj trijadi, korelacija i fleksibilnost su ustvari administrativno uređenje onoga što su kolege i kolegice radili i rade godinama. To je za nas otkrivanje tople vode i prilika da se ministrica u javnosti pohvali da je provela reformu.

ŠKOLEGIJUM: Šta kažu nastavnici/e sa terena o pripremama za novu školsku godinu, imate li neki konkretan citat ili komentar?

SIVRO: Kolege i kolegice već javno putem društvenih mreža, na sastancima u školama i drugdje negativno komentarišu cijelu situaciju. Rijetki su oni koji pišu i govore pozitivno. Citirat ću vam neke iz mora komentara kolegica i kolega:

- Koji su to novi predmeti, pa ni oni sami nemaju pojma!

- Eto do sada su predmeti bili strogo podijeljeni, očito ste davno izašli iz učionica, pustite vi učitelje neka iskažu svoju kreativnost, a nemojte ih pritiskivati glupostima koje nemaju ni cilj ni svrhu.

- Japanci bi nam pozavidjeli. Kako objasniti djetetu koje kreće u prvi razred da neće imati matematiku? Pitam za drugaricu.

- Ja bih njih vratila u učionice bar jedno polugodište, pa da poslije toga razgovaramo. Lako je pametovati iz kancelarije.

- Očigledno uloga instituta da bi opravdali svoje osnivanje. Na žalost, otišli su u pogrešnom pravcu na teret svih prosvjetnih radnika i učenika. Nama prosvjetnim radnicima ne trebaju dokazivati svoje postojanje ni na bilo koji način. Ako već žele, trebali su ići u korist učenika da olakšaju nastavnicima administraciju, da bi se ti isti nastavnici posvetili svojim učenicima i da bolje realizuju čas... Šta nas čeka na nastavi, je li da učenicima podijelimo ove silne obrasce na času i zajedno popunjavamo jer nećemo imati vremena ni za šta drugo... Šta je poenta više škole? Ovo je sve samo ne škola, na žalost.

- Imamo li mi ikakva prava kada je ova smijurija na temu reforme u pitanju? Ko god postavi kakvo suvislo pitanje, odgovor neće dobiti. Od nas se očekuje nešto, ali još baš nisu usaglasili šta tačno, ali mi moramo to nešto postići i prije nego oni skontaju. Ja to tako vidim, a ako ima neko da me uputi u tajne kurikularne reforme, bujrum, bila bih zahvalna.

- Još jedna u nizu nebuloznih ad hoc odluka za bolje sutra. Blago nama, da nam je pameti pa bojkotovati ovo!

- I kako će izgledati udžbenici za ove kvazipredmete? Ako već ne znate sami šta hoćete i furate se na nekakav euromodel obrazovanja, onda iskoristite opciju copy-paste iz danskih, finskih, njemačkih i inih škola i skratite nam svima muke. Prestanite vise izmišljati toplu vodu.

- Oprosti im, Bože, ne znaju šta rade!

ŠKOLEGIJUM: Kako uopšte komunicirate u okviru Sindikata, šta kaže baza, kako do Vas kao eksponirane osobe dolaze stavovi nastavnika i nastavnica? 

SIVRO: Stavovi iz baza dolaze kroz internu komunikaciju sa sindikalnim povjerenicima, putem mejlova i društvenih mreža. Naš Sindikat je poznat po tome što je razvio brz sistem komunikacije i brzo se reaguje na sve što je negativno za prosvjetnog radnika. Ja sam u stalnoj komunikaciji, 24/7, sa članstvom i članovima organa Sindikata, pa čak i kada sam na bolovanju, kao sada kada ovo pišem.

ŠKOLEGIJUM: U školskoj 2023/24. godini besplatne udžbenike dobiće i učenici od prvog do četvrtog razreda, ali javne nabavke provode škole, svaka za sebe. Da li to usložnjava ili olakšava posao školama i nastavnicima, jer sada praktično svaka škola može imati drugačije udžbenike?

SIVRO: Dobro je kada se plaćaju udžbenici četiri miliona maraka za sve učenike u Kantonu Sarajevo, ali je loše što se neki od tih udžbenika ne mogu iskoristiti, a većina ih nije adekvatna. Nažalost, ono što se traži aktuelnom kvazireformom apsolutno ne odgovara tim besplatnim udžbenicima, dakle besplatni su udžbenici, ali neki su džaba, džaba se dijele jer će biti neupotrebljivi. Žalosno je što jednaka prava nemaju svi učenici u BiH. Javne nabavke su jedan od problema sa kojima se godinama suočavaju škole jer u njima ne postoje radnici koji su se školovali da to rade. Javne nabavke prave velike probleme direktorima i to usložnjava posao svima u školama. Mi smo 2017. godine bili predlagač člana zakona koji omogućava da Ministarstvo provodi centralizovane javne nabavke za sve škole. Kao i za sve, tako i po tom pitanju Ministarstvo nikada nije olakšalo rad školama.

ŠKOLEGIJUM: Prošle godine su se nastavnici žalili na reformske dokumente i rad timova za podršku koji, navodno, nisu znali objasniti ili su pokazivali nerazumijevanje za ono o čemu govore. Kakve Vi informacije imate?

SIVRO: Kao i prošle godine, tako i ove, ali u manjem obimu, nastavnici se žale na rad timova za podršku, a reformski dokumenti su posebna priča. Svi smo siti dokumenata. Silni dokumenti, bez obzira na to kakvi su i ko ih radi, oduzimaju dragocjeno vrijeme koje bi učitelji i nastavnici trebali provoditi u radu sa učenicima.

ŠKOLEGIJUM: Na šta mislite kad kažete reformski dokumenti su posebna priča?

SIVRO: Reformski dokumenti su posebna priča što sa aspekta prava jer u zakonu ne postoji riječ kurikulum, što zbog obimnosti sadržaja. Ako posjetite online platformu za kurikulum (ks.gov.ba) bit će jasnije o čemu se radi. Sindikat nema uvida u to ko radi i šta radi u tim timovima jer nemamo svoje predstavnike. Niko od nas ne prisustvuje radnim sastancima, ali dobijamo informacije od članova Sindikata – komentari su negativni, trenutno vlada veliko nezadovoljstvo.

ŠKOLEGIJUM: Možete li kao Sindikat uticati na svoje članovi u timovima za izradu reformskih dokumenata i timovima za podršku da im kažete da su njihove kolege i kolegice nezadovoljne?

SIVRO: Ako nemamo informacije o članovima timova onda je logično da ne možemo ni uticati.

ŠKOLEGIJUM: Kako biste ocijenili ulogu Instituta za preduniverzitetsko obrazovanje u Kantonu Sarajevo?

SIVRO: Uloga Instituta za preduniverzitetsko obrazovanje u Kantonu Sarajevo je da bude paravan iza kojeg će se skrivati ministrica za odgoj i obrazovanje u Kantonu Sarajevo. To je još jedna javna kantonalna ustanova sa opaskom da ima i izuzetaka od pravila u kojoj će se smjestiti svi oni koji ne vole rad sa učenicima, ne vole rad u učionici, koji su svjesni da je bolje plaćen i lakši posao u kancelariji.

ŠKOLEGIJUM: Ove godine je bilo mnogo problema i oko upisa u vrtiće. Kako to objašnjavate i kakve su posljednje informacije, da li su otklonjeni problemi s upisom?

SIVRO: Sindikat je ponosan na svoj angažman po pitanju upisa/nastavka boravka djece u JU Djeca Sarajeva i rezultata pritiska na ministricu da se izmijeni propis i djeci omogući njihovo pravo. Prema našim informacijama, problemi su riješeni.

ŠKOLEGIJUM: Kako u Sindikatu cijenite – da li je bolje otvarati nove vrtiće, formirati nove grupe i zapošljavati dodatne ljude ili sufinansirati boravak djece u privatnim vrtićima, može li se 12 miliona KM potrošiti bolje u javnom interesu? 

SIVRO: Sindikat od 2010. godine po pitanju predškolskog odgoja ima jasne stavove i permanentan angažman. Te godine smo podnijeli inicijativu da se JU Djeca Sarajeva uvede na trezorsko poslovanje i to nam je prvi veliki uspjeh koji smo ostvarili već 2011. godine. Kanton Sarajevo kao vlasnik JU Djeca Sarajeva, odnosno Vlada i Ministarstvo za odgoj i obrazovanje Kantona Sarajevo moraju intenzivnije raditi na obnovi objekata JU Djeca Sarajeva, graditi nove objekte, odnosno brže razvijati kapacitete javnog predškolskog odgoja i obrazovanja. Sufinansiranje boravka djece u privatnim vrtićima je samo prelazno rješenje koje je Sindikat javno predlagao 2018. godine, a aktuelna politička većina provela u djelo. Nastavak povećanja iznosa novca za sufinansiranje boravka djece u privatnim vrtićima trenutno nije vizija, već nesposobnost da se uradi ono što je cilj – mogućnost da se svakom djetetu u Kantonu Sarajevo omogući upis i boravak u JU Djeca Sarajeva.

ŠKOLEGIJUM: Ako su prosvjetni radnici u KS nezadovoljni radom Ministarstva ili ministrice lično, kako je moguće da više stotina visokoobrazovanih kadrova zaduženih za obrazovanje i vaspitanje ne može da nametne svoje stavove ministarstvu ili političarima generalno, jer radi se o trošenju više miliona KM javnog novca, a obrazovanje je jedan od najvažnijih javnih interesa?

SIVRO: Oni koji se pitaju kako je moguće da više stotina visokoobrazovanih kadrova zaduženih za odgoj i obrazovanje ne može da nametne svoje stavove ministrici ili političarima generalno, dok je istovremeno evidentno da su prosvjetni radnici u Kantonu Sarajevo nezadovoljni radom Ministarstva ili ministrice lično, očigledno ne znaju kako se vrši odabir tih kadrova. Javnosti je poznato kako su se npr. vršila zapošljavanja u Institut. Evo i ovih dana se nastavljaju nova netransparentna zapošljavanja najsposobnijih u Institut bez javnog konkursa, dok se učitelji i nastavnici bombarduju kvazireformom koju je neko namaštao. Naši političari su valjda navikli da im se stavovi mogu nametnuti samo kroz izborne cikluse, putem protesta i štrajkova. U stvaranju boljeg sutra za sve nas, ministrica za odgoj i obrazovanje Kantona Sarajevo Naida Hota-Muminović, deklarativno i slatkorječivo je izgubila iz vida brigu o ključnom elementu u obrazovanju – graditelju/nastavniku, bez kojeg sve ovo nema smisla, jer uzalud gradimo bolji svijet, ako ne vodimo računa o graditelju. Zbog toga je prisustvo i reakcija Sindikata neminovna i poželjna u svim procesima kreiranja odgojno-obrazovnog sistema.