Pojedini nastavnici i nastavnice u Kantonu Sarajevo ne mogu koristiti bolovanje jer ih u nastavi nema ko mijenjati. Prema dostupnim informacijama, cijela Bosna i Hercegovina suočena je sa ozbiljnim deficitom nastavnog kadra za razrednu nastavu i za sve nastavne predmete viših razreda osnovne škole.

No, dostupne statistike pokazuju drugu sliku. Prema podacima iz Statističkog biltena Službe za zapošljavanje, na 31. 12. 2022. godine na evidenciji nezaposlenih nalazio se veliki broj nastavnica i nastavnika: profesor bosanskog jezika – 121, profesor biologije – 36, diplomirani biolog (VSS) – 150, profesor geografije – 49, profesor engleskog jezika – 164, profesor razredne nastave (VSS) – 74, nastavnik razredne nastave (VŠS) – 22, profesor hemije – 13, nastavnik hemije (VŠS) – 12, nastavnik biologije i hemije (VŠS) – 5, diplomirani matematičar – informatičar – 23, nastavnik matematike (VŠS) – 6, i čak 200 profesora tjelesne i zdravstvene kulture.

Iz Službe za zapošljavanje Kantona Sarajevo pojašnjavaju da nastavnika i nastavnica ima na evidenciji nezaposlenih i da se redovno javljaju, što znači da zaista traže posao, da škole često traže posredovanje za angažovanje nastavnika za zamjenu tokom nekoliko dana. Prema podacima Službe i opštinskih ureda u Ilijašu, Vogošći, Centru i Hadžićima – škole često traže zamjenu. 

Škole nam se često obraćaju, najčešće traže zamjenu dok je neko od zaposlenih na bolovanju, obično se obraćaju birou na općini na kojoj su registrovane, ali ako oni nemaju traženih kandidata, zahtjev se upućuje na sve biroe unutar Kantona Sarajevo. Osobe sa evidencije uglavnom uzmu podatke poslodavca, odnosno škole, i lično ih direktno kontaktiraju. Rijetko neko odbije ponuđeni posao jer ne želi da radi, ali pojedine osobe nisu zadovoljne kratkotrajnim angažmanima tokom bolovanja i slično, smatraju ih nesigurnim, uslov da imaju zdravstveno uvjerenje za zaposlenje im je problem jer se ne isplati za slučaj kratkotrajnog angažmana, a ima i onih koji nemaju položen stručni ispit ili traženo radno iskustvo. Među onima koji odbiju posao ima porodilja, bolesnih, osoba na liječenju… Različiti su razlozi, pojašnjavaju iz službi za zapošljavanje u KS-u.

Iako bi oni koji odbiju ponuđeni posao trebali biti brisani sa evidencije, nezvanično saznajemo da im se ipak pogleda kroz prste ako se pozovu na kratak angažman ili malu platu.

Inače, zvanične evidencije Službe za zapošljavanje KS i opštinskih službi se razlikuju, pa tako na nivou kantona na evidenciji nezaposlenih ima 236 nastavnika i 1.297 profesora, među kojima su (slučajno izabrani predmeti) dva nastavnika historije; šest nastavnika geografije, dva nastavnika biologije i tri nastavnika fizike. Prema evidenciji četiri izdvojene opštine, na evidenciji se nalaze četiri nastavnika fizike, 19 istorije, devet biologije i 12 geografije.

Za neupućene valja napomenuti da prije uvođenja bolonjskog sistema na pojedinim fakultetima nisu postojali zasebni nastavnički i naučni smjerovi, a u sadašnjim uvjetima i osobe sa završenim nenastavničkim smjerovima mogu raditi u obrazovnim ustanovama uz obavezu polaganja pedagoško-psihološke grupe predmeta. 

Saudin Sivro, predsjednik Samostalnog sindikata osnovnog obrazovanja i odgoja FBiH – Kantonalni odbor Kantona Sarajevo – smatra da je odgovornost na ministrici odgoja i obrazovanja u Vladi KS.

Prema instrukciji ministra Elvira Kazazovića, koja, po mojim saznanjima, nikada nije stavljena van snage, škole moraju obavještavati Ministarstvo o angažovanim zamjenama radnika koji su odsutni zbog bolovanja. Po Pravilniku, u roku od 15 dana škole moraju iskazivati kadrovske potrebe, preuzimati tehnološki višak ili raspisati konkurs, ako ministrica da saglasnost. Komisija Ministarstva koja ministrici predlaže davanje saglasnosti zasjeda svake sedmice i završava svoj posao u rekordnom roku, ali predmeti često čekaju na stolu ministrice, kaže Sivro i zaključuje da novac za plaćanje nastavnika angažovanih za zamjenu nije problem – novca u budžetu ima dovoljno. Naime, nezvanična procjena je da nastavnik na zamjeni za sedam dana rada dobije oko 500 KM.

Do zaključenja ovog teksta iz Ministarstva za odgoj i obrazovanje KS nismo dobili odgovore na pitanja: da li su škole obavezne od Ministarstva tražiti odobrenje za angažman zamjenskih nastavnika i nastavnica tokom perioda u kojima su angažovani nastavnici na bolovanju ili iz drugih razloga odsutni s posla; ako su obavezne, koliko često traže zamjenu i u kojem roku Ministarstvo mora odgovoriti, ali i odgovara na takve zahtjeve; koliko zahtjeva odobrite, procentualno; koliko zahtjeva ste imali od početka školske 2022/23. godine i koliko ste odobrili; šta su razlozi za neodobravanje; koliko novca u budžetu za obrazovanje je predviđeno za plaćanje zamjenskih nastavnika.

Prema publikaciji Učitelji i nastavnici u Europi – karijere, razvoj i dobrobit – s istim problemom suočava se većina evropskih država. Naime, obrazovni sistemi članica EU suočavaju se sa neravnomjernom raspodjelom nastavnika po predmetima i geografskim područjima, starenjem učitelja i nastavnika, napuštanjem struke i niskim stopama upisa u inicijalno obrazovanje učitelja i nastavnika. Da bi ublažile posljedice deficita nastavnika, neke državne vlasti preispituju radno opterećenje učitelja i nastavnika kako bi smanjile opterećenje nepotrebnim zadacima, preusmjerile napore prema temeljnim zadacima i smanjile vrijeme posvećeno administrativnim zahtjevima.

Kao i u evropskim državama, i nastavnici u Bosni i Hercegovini opterećeni su adminstrativnim poslovima koji su, prema publikaciji, prvi na listi izvora stresa u nastavničkom poslu, a među glavnim izvorima stresa su odgovornost za postignuća učenika i ponašanje u skladu sa zahtjevima nadležnih tijela koja se mijenjaju. Istovremeno je u porastu i pritisak roditelja koji za postignuća učenika primarno odgovornim smatraju nastavnike, što je takođe izvor stresa. 

Prema dostupnoj literaturi, stres se povezuje sa raznim oboljenjima, pa su nastavnici često na bolovanjima zbog stresa i iscrpljenosti, te je pred obrazovnim vlastima da smanje stres u nastavničkom poslu i pronađu rješenje za zamjene nastavnika na bolovanjima. 

Postoji veliki broj nastavnika i učitelja koji su, ne mogavši dočekati stalno zaposlenje u obrazovnim ustanovama, zasnovali radni odnos u privatnom sektoru koji ne mogu raskidati da bi nekog nastavnika zamijenili na dvije sedmice, mjesec, tri ili pet mjeseci. Jedno od rješenja mogla bi biti promjena opisa posla psihologa, socijalnih radnika i pedagoga, jer po dosadašnjoj praksi nemaju kontakt s učenicima, osim kada im učenike uputi razrednik ili predmetni nastavnik. Moguće rješenje moglo bi biti da se na nivou opština po uzoru na mobilne stručne timove za učenike s poteškoćama formiraju mobilni timovi od nastavnika za sve predmete ili za srodne predmete, koji bi mogli mijenjati nastavnike na bolovanjima i u drugim situacijama kada nastavnik ima pravo na slobodne dane. 

Rješenja ima, samo je potrebna volja, a najgora varijanta je da učenici gube nastavu i da nastavnici bolesni rade ili, još gore, da po povratku s bolovanja nadoknađuju časove i onda opet zbog iscrpljenosti moraju na bolovanje. Može li onda BiH prepisati neko oprobano rješenje iz neke od članica EU?