Sarajevskim vrtićima u okviru Javne ustanove Djeca Sarajeva nedostaje svih kadrova, a posebno vaspitačica i vaspitača. Roditelji se žale da ponekad poslijepodne s djecom ostaju spremačice, da grupe budu spojene bez obzira na uzrast i da se često u različitim vrtićima ne poštuje Pravilnik o radu, prema kojem sa grupom od 27 djece treba da rade dva vaspitača.

Ministrica Naida Hota Muminović smatra da djeca ne trpe posljedice česte promjene vaspitačica.

Česte promjene odgajatelja u vrtićima ne mogu se predvidjeti. One su rezultat različitih okolnosti. Prilikom organizacije rada u predškolskim ustanovama pravi se plan koji predviđa da te promjene što manje utiču na socio-emocionalnu klimu u odgojnim grupama. Imajući u vidu činjenicu da, prema pozitivnim zakonskim propisima, u svakoj odgojnoj grupi rade dvije osobe – od šest mjeseci do dvije godine odgajateljica i medicinska sestra, a od dvije do šest godina dvije odgajateljice – promjene, i ako se dese, nemaju negativan uticaj na rad u grupi jer su djeca uvijek s najmanje jednom osobom koju poznaju i s kojom su provela adaptacioni period, pojašnjava ministrica Hota Muminović u pisanim odgovorima koje smo čekali više od mjesec dana. 

U Upravi JU Djeca Sarajeva potvrđuju informaciju da im često nedostaje kadra.

Budući da je ovo ženski kolektiv, te da imamo dosta radnica koje su odsutne po osnovu bolesti i bolovanja, ali i po osnovu trudnoće ili čuvanja trudnoće, saglasnost za njihove zamjene tokom trudničkog i dugih bolovanja tražimo od nadležnog ministarstva, te nakon dobijene saglasnosti raspisujemo javni oglas za prijem radnika u radni odnos, dok ostale zamjene organizujemo unutar Ustanove. JU Djeca Sarajeva, čim se iskaže potreba za zapošljavanjem, podnosi zahtjev nadležnom ministarstvu za davanje saglasnosti za raspisivanje oglasa za prijem radnika u radni odnos, piše u svojim odgovorima vršiteljica dužnosti direktorice Jasmina Magoda. Pojašnjava da, kada se za to ukaže potreba i ukoliko kapaciteti vrtića to dozvoljavaju, otvaraju nove grupe u vrtićima.

Tada bez saglasnosti nadležnog ministarstva zapošljavamo nove radnike na 60 dana. To nam omogućava Kolektivni ugovor za djelatnosti predškolskog odgoja i osnovnog odgoja i obrazovanja u Kantonu Sarajevo, a kasnije uz saglasnost nadležnog ministarstva istom kadru možemo produžiti ugovore do 180 dana, dok se u međuvremenu raspisuje javni oglas za prijem radnika u radni odnos, pojašnjava Jasmina Magoda, no ne daje odgovor na pitanje koliko puta su tokom 2021. i 2022. godine tražili odobrenje za zapošljavanje novih kadrova.

U Kantonalnom odboru Samostalnog sindikata osnovnog obrazovanja i odgoja Kantona Sarajevo cijene da Ministarstvo ignoriše zahtjeve JU Djeca Sarajeva. 

JU Djeca Sarajeva godinama kontinuirano prema Vladi Kantona Sarajevo i Ministarstvu za odgoj i obrazovanje Kantona Sarajevo dostavlja kadrovske potrebe. Nažalost, te institucije godinama pokazuju svoj maćehinski odnos prema toj javnoj ustanovi, posebno u segmentu zapošljavanja kadrova putem javnog konkursa na neodređeno vrijeme. Sindikalna podružnica JU Djeca Sarajeva je zbog nerješavanja problema s kadrovima prije dvije godine održala i štrajk upozorenja i zaštitila radno-pravni status radnika u toj ustanovi, kaže Saudin Sivro, predsjednik Kantonalnog odbora Sindikata.

Iz Ministarstva pak tvrde da su, svaki put kada je zahtjev iz JU Djeca Sarajeva bio opravdan i kada Ministarstvo utvrdi da su iskazane stvarne potrebe, davali saglasnost za raspisivanje konkursa, u skladu sa pozitivnim zakonskim propisima.

Za broj podnesenih zahtjeva i izdatih saglasnosti Ministarstva možete se obratiti JU Djeca Sarajeva, piše ministrica Hota Muminović. 

U Kantonu Sarajevo djeluje 55 privatnih i u okviru JU Djeca Sarajeva, prema podacima Ministarstva 42, a prema podacima JU Djeca Sarajeva 38 vrtića. I jedni i drugi naglašavaju da postoji kontinuirana potreba za zapošljavanjem kadrova različitih stručnih profila. Ministrica Hota Muminović naglašava da je za 2023. godinu planirano 11.189.500 KM za sufinansiranje boravka djece u privatnim vrtićima (200 KM za cjelodnevni boravak i 100 KM za poludnevni), dok je u 2022. za sufinansiranje boravka djece u privatnim vrtićima u KS potrošeno 7.307.000 KM, čime je bilo obuhvaćeno 4.947 djece. Za to vrijeme u vrtiće JU Djeca Sarajeva bilo je upisano 8.683 djece. Cijena cjelodnevnog boravka u vrtićima JU Djeca Sarajeva je 160 KM, a poludnevnog boravka 120 KM, dok je u privatnim vrtićima i do 450 KM.

U prethodnoj školskoj godini Vlada KS je obnovila pet i sanirala dva vrtića, dok je s početkom školske 2022/23. godine otvoreno deset privatnih vrtića. Jasmina Magoda kaže da je u pripremi otvaranje vrtića na Šipu, a najveće su potrebe za otvaranjem novih vrtića na području općine Ilidža. Ona se nada da će se u narednim godinama uspjeti riješiti i taj problem.

No, u Kantonu Sarajevo nema dovoljno dostupnih odgajatelja – pred kraj 2022. godine na evidenciji Zavoda za zapošljavanje KS bilo ih je šest, od čega pet sa srednjom stručnom spremom i jedna osoba sa visokom, te 80 nastavnika predškolskog odgoja, od čega 37 sa višom školom, a 43 sa visokom.

Privatne predškolske ustanove često potražuju profesore predškolskog odgoja, koje im teško možemo obezbijediti jer je taj kadar definitivno deficitaran. Poslodavci zatim pribjegavaju angažovanju profesora razredne nastave i pedagoga, koje po posebnom ovlaštenju mogu zaposliti u nedostatku profesora predškolskog odgoja. Profesori predškolskog odgoja na našoj evidenciji preferiraju zaposlenje u Javnoj ustanovi Djeca Sarajeva, iako uslovi koje nude poslodavci diktiraju zainteresovanost kadra za rad u privatnim predškolskim ustanovama. Nije mali broj poslodavaca koji traže ovaj kadar za zamjene i bolovanja svojih zaposlenika kako bi na nekoliko dana popunili normu u školi, pojašnjava Elvedina Sabitović, rukovoditeljica Sektora za posredovanje u zapošljavanju i materijalnu i socijalnu sigurnost nezaposlenih osoba u Službi za zapošljavanje KS. Cijeni da je teško izvršiti procjenu potreba za ovim kadrom u narednom periodu. 

Ali nije Kanton Sarajevo jedini koji ima problem s kadrovima za predškolsko obrazovanje. Zavod za zapošljavanje Unsko-sanskog kantona na evidenciji nezaposlenih ima 45 učitelja predškolske djece, 11 saradnika (pomoćnika) vaspitača predškolske djece i po jednog savjetnika za predškolsko vaspitanje i učitelja predškolske djece sa posebnim potrebama. U Livanjskom kantonu nema nezaposlenih kadrova koji bi mogli raditi u predškolskom obrazovanju – sredinom godine bila je jedna osoba u Glamoču, koja je vrlo brzo dobila posao. U Zeničko-dobojskom kantonu su dvije učiteljice na evidenciji u Tešnju, u Visokom jedna, u Maglaju dvije, Kaknju sedam, u Žepču tri, s tim da tamo, kako kažu, dvije osobe i ne traže posao, dok su poslodavci tokom 2022. tražili 11 osoba za ove poslove. U Zenici ih je 43, ali ne zadržavaju se dugo na evidenciji nezaposlenih, u Brezi je jedna osoba; u Posušju je na evidenciji devet nezaposlenih osoba i sve su žene u dobi od 25 do 45 godina, a posao čekaju od šest mjeseci do tri godine, s tim da to nije stvarno stanje jer nezaposlene osobe radne biografije ostavljaju kod poslodavaca ili traže posao putem ličnih poznanstava. U Orašju su na evidenciji nezaposlenih tri osobe sa zanimanjem učitelja predškolske djece i čekaju posao oko tri mjeseca, a u tamošnjem zavodu za zapošljavanje procjenjuju da su potrebni kadrovi ove struke kako bi se povećao kapacitet postojećih vrtića, koji su nedovoljni.

Često dobijemo upite od privatnih vrtića i škola koje traže taj kadar, ali nije moguće napraviti procjenu o potrebama tržišta za duži period. Za sada osobe sa tom naobrazbom jako brzo nalaze zaposlenje, kadar za predškolske obrazovne ustanove je među najtraženijim, kako u Zenici tako i u okolnim općinama. Naša predviđanja su da će i u budućnosti postojati veliki interes poslodavaca za ovim zanimanjem jer se povećava udio zaposlenih žena na tržištu rada, te je sve veći broj djece smješten u predškolske ustanove, kažu u Zavodu za zapošljavanje u Zeničko-dobojskom kantonu i naglašavaju da dio obrazovanog kadra poslije završetka škole odlazi u inozemstvo.

Da li fakulteti koji imaju odsjeke za predškolsko obrazovanje i mladi koji upisuju fakultet znaju da su kadrovi za predškolsko obrazovanje jako potrebni i traženi – nismo uspjeli saznati. Na desetak fakulteta, među kojima je i Pedagoški fakultet Sarajevo, kojima smo uputili pitanje koliko studenata imaju na odsjecima za predškolski odgoj, i na prvom i na drugom ciklusu, i da li imaju informacije o potrebama tržišta za kadrovima koje obrazuju, nismo dobili nikakav odgovor.