Da se u reforme obrazovanja početkom 2022/23. školske godine krenulo grlom u jagode svjedoči i dokument Smjernice za izradu dokumenata kurikuluma Kantona Sarajevo koji je u novembru 2017. godine izradio Stručni tim Ministarstva obrazovanja u Vladi Kantona Sarajevo. 

Naime, Stručni tim je napisao, a ministar Elvir Kazazović potpisao da će se u izradi kurikuluma voditi vrijednostima koje su izvedene iz vizije kakvog učenika/pojedinca Stručni tim želi, a želi: obrazovanu osobu – odgovornog građanina – efikasnog saradnika – poduzetnog pojedinca. 

Da bi obrazovni sistem proizveo ovakvog pojedinca, Stručni tim je predvidio izradu: kurikuluma kojima se propisuje odgoj i obrazovanje za pojedine nivoe i vrste obrazovanja; područja kurikuluma koja su definirana Zajedničkom jezgrom (APOSO, 2015); kurikuluma međupredmetnih tema, predmetnih kurikuluma; osnova za vrednovanje i ocjenjivanje, osnova za rad sa darovitom djecom te osnova za rad sa djecom i učenicima sa teškoćama.

Četiri godine nakon izrade Smjernica, Ministarstvo za odgoj i obrazovanje Kantona Sarajevo predstavilo je dokumente kurikuluma objavivši ih na online platformi kurikulum.ks.gov.ba., na kojoj su od svih predviđenih grupa dokumenata objavljeni samo predmetni kurikulumi, bez posebnih kurikuluma međupredmetnih tema. 

Umjesto kurikuluma međupredmetnih tema, u okviru svakog predmetnog kurikuluma za svaki razred samo su dodate rubrike Mogućnosti ostvarivanja međupredmetne povezanosti – međupredmetne korelacije, a pošto nema predmetne povezanosti, sadržaj kurikuluma u nekim segmentima zvuči kao satirični tekst. 

Evo jednog primjera. U predmetnom kurikulumu za biologiju za šesti razred piše: U okviru prikupljanja informacija o dostignućima iz oblasti biologije kao nauke sadržaje povezati sa gradivom iz Historije. Ovo je nemoguće povezati zato što se biologija kao nauka konstituirala u novom vijeku, a u šestom razredu se iz historije uči o razvoju ljudskog društva u prahistoriji i starom vijeku. 

Predmetni kurikulum za biologiju za sedmi razred upućuje nastavnike da se u toku izučavanja fotosinteze i ćelijskog disanja povežu sa sadržajima iz nastavnog predmeta hemija, što je pametno zamišljeno, ali kako provesti, jer đaci hemiju dobiju u osmom razredu! 

S druge strane, stručni timovi ne ukazuju na očiglednu međupredmetnu povezanost, kao što je slučaj sa kurikulumima geografije i historije u sedmom razredu, čiji sadržaji se odnose na Evropu, samo u različitom vremenu. Osim toga, pojam i granice Evrope nisu se uvijek odnosile na isti teritorijalni opseg, temelji današnjih evropskih država i većine gradova postavljeni su u srednjem vijeku, a na časovima historije u sedmom razredu učenice i učenici izučavaju političku, ekonomsku i kulturnu povijest Evrope u srednjem vijeku. U uvodnom dijelu Smjernica iz 2017. godine među nedostacima aktuelnog nastavnog plana i programa za devetogodišnju osnovnu školu navedeno je ponavljanje i preklapanje sadržaja unutar istog ili više predmeta. Uprkos tome, novi nastavni plan i program sa ishodima učenja za geografiju u sedmom razredu sadrži nastavnu jedinicu Evropske integracije i upućuje na korelaciju sa predmetom historija u kontekstu nastanka novih država na kraju 20. i početkom 21. stoljeća, a kurikulum za historiju u devetom razredu takođe sadrži nastavne jedinice o integracijskim procesima u Evropi i svijetu! 

Dalje: kurikulum za geografiju za deveti razred sadrži temu Porijeklo imena, geografsko-historijski razvoj, društveno uređenje i administrativno politička podjela Bosne i Hercegovine i njen položaj u regiji, Evropi i svijetu, iako na časovima historije od sedmog do devetog razreda učenici i učenice uče o geografsko-historijskom razvoju Bosne i Hercegovine. Uz to, većina ostalih tema iz kurikuluma za geografiju za deveti razred dio je kurikuluma za društvo u petom razredu. 

Činjenica je da nema korelacije među predmetnim kurikulumima, a Smjernicama je čak predviđena izrada školskih kurikuluma koji bi đacima nudili izborne predmete ili međupredmetne teme. Smjernicama je bilo predviđeno da se u osnovnim i srednjim školama ostvaruju međupredmetne teme: Učiti kako učiti, Zdravlje, Lični i socijalni razvoj (uključujući međupredmetnu temu Karijerna orijentacija), Poduzetništvo i Antikorupcija, ali stručni timovi za pripremu reforme koja je krenula sa 2022/23. školskom godinom nisu poštovali ovaj propisani smjer. 

Smjernicama iz 2017. bila je predviđena izrada dokumenata Osnove za rad sa darovitom djecom i učenicima i Osnove za rad sa djecom i učenicima sa teškoćama, ali ni o jednim ni o drugim u kurikulumu predstavljenom 2021. godine nema ni slova.

Kada se sve rezimira, može se zaključiti da je sudbina kurikularne reforme ista kao i reforme koja je počela uvođenjem devetogodišnjeg obrazovanja: osnovni reformski dokument Koncepcija devetogodišnje osnovne škole bio je dobro napisan, ali tokom provedbe reforma se svela na raniji polazak djece u osnovnu školu, kao što će se kurikularna reforma svesti na preimenovanje odgojno-obrazovnih ciljeva časa u odgojno-obrazovne ishode.