Obrazovna politika

U susret reformi obrazovanja u Kantonu Sarajevu

U novu školsku godinu s velikim pozitivnim promjenama?

Arifa Isaković

20.04.2022

Neće reorganizirati školski sistem po evropskom modelu, neće promijeniti nastavne planove i programe i udžbenike, a ni Pravilnik o ocjenjivanju učenika.

Ilustracija: Ajdin Kamber / Shutterstock.com

Kanton Sarajevo od 2016. godine radi na pripremi reforme obrazovanja koja bi se od septembra trebala implementirati u školama. S obzirom na obim promjena koje se uvode u obrazovni sistem, ne čudi činjenica da su pripreme trajale šest godina. Slab uspjeh bh. učenika na PISA testiranju 2019. godine bio je još jedna potvrda da obrazovni sistem u Bosni i Hercegovini treba hitno mijenjati. 

PISA testira đake koji u vrijeme procjenjivanja imaju između 15 godina i tri mjeseca i 16 godina i dva mjeseca. Nakon analiza školskih sistema država u kojima su petnaestogodišnjaci ostvarili najbolje rezultate, obrazovna vlast u Kantonu Sarajevo započela je temeljitu reorganizaciju školskog sistema. Po uzoru na evropske države koje su bile uspješne na PISA testiranju, trajanje osnovne škole skraćuje se sa devet na šest godina, tako da će se već desetogodišnjaci, prema uspjehu, usmjeravati u srednje škole. Obrazovna vlast uzela je u obzir činjenicu da se u školama u BiH odjeljenja predmetne nastave – od šestog do devetog razreda – formiraju od učenica i učenika koji su razrednu nastavu završili odličnim, vrlo dobrim, dobrim i dovoljnim uspjehom i svi imaju iste predmete i isti nastavni plan i program. Ovo znači da će u jednom odjeljenju devetog razreda biti đaci različitih sposobnosti i afiniteta i svi dobiti obrazovanje po istom nastavnom programu. S druge strane, u državama s boljim uspjehom na PISA testiranju petnaestogodišnjaci pohađaju različite srednje škole sa različitim nastavnim programima. 

Jedna od novina koje se uvode u školski sistem u Kantonu Sarajevo je povećanje broja obaveznih časova maternjeg jezika u okviru predškolskog odgoja i obrazovanja sa dva na deset sedmično. Na ovaj način obrazovna vlast nastoji školski sistem što više uskladiti s naprednijim evropskim sistemima predškolskog odgoja i obrazovanja u koji se uključuju djeca s navršene četiri godine, a ne kao sada u Kantonu Sarajevo s navršenih pet. U evropskim zemljama djeca od četvrte do šeste godine života imaju i do 25 nastavnih časova na kojima razvijaju govorne sposobnosti, grade vokabular, uče čitati i pisati tako što slogove i riječi opažaju u pjesmama i rimovanjima, a kroz igru s količinama i brojevima raspoznaju odnose i zakonitosti. Kada se, pored svega navedenog, uzme u obzir da djeca predškolske dobi u Kantonu Sarajevo imaju samo dva časa obavezne nastave sedmično, nije ni čudno što su bh. učenici na PISA testiranju bili na 62. mjestu među 79 država učesnica. 

 

Šta nas stvarno očekuje u novoj školskoj godini

Ovako bismo pisali o najavljenoj obrazovnoj reformi u Kantonu Sarajevo da se stvarno radi o promjenama koje će dovesti do boljih rezultata učenika, pa i na PISA testiranju. Nažalost, obrazovna vlast neće reorganizirati školski sistem po evropskom modelu, neće promijeniti čak ni nastavne planove i programe i udžbenike, a nije najavljena ni izmjena Pravilnika o praćenju, vrednovanju i ocjenjivanju učenika, po kojem nastavnici mogu ocjenjivati samo reproduktivno znanje, a ne funkcionalnu pismenost. Prema važećem Pravilniku, put do ocjene je: obrada nastavnih sadržaja – uvježbavanje nastavnog sadržaja – ocjenjivanje usvojenog znanja. Na ovaj način ocjene ne predstavljaju sposobnosti kritičkog mišljenja i o tome je Školegijum ranije pisao.

Šta je to uopće kurikulum? Teško je pronaći relevantnu definiciju, ali budući da su pedagozi najpozvaniji da definiraju ovaj termin, u magistarskom radu Teorija kurikuluma i dodatno profesionalno obrazovanje nastavnika za rad sa bolesnom djecom, objavljenom na Filozofskom fakultetu u Sarajevu 2018. godine, navedeno je da sve savremene definicije kurikuluma obuhvaćaju sljedeće elemente: ciljeve učenja, sadržaj učenja, uvjete učenja (uključujući poučavanje) te vrednovanje. Pritom se naglašava međuzavisnost navedenih elemenata pa je stoga opravdano govoriti o kurikulumu kao o sustavu.

Ako uzmemo u obzir da se kurikulum sastoji od međuzavisnih elemenata poput ciljeva učenja, sadržaja učenja, uvjeta učenja i vrednovanja i da su u kurikularnoj reformi u Kantonu Sarajevo novina samo ishodi učenja, a može se reći i da su dosadašnji zadaci časa samo preimenovani u ishode – neopravdano je najavljivati revolucionarnu obrazovnu reformu i nerealno je očekivati bolje rezultate na PISA testiranju.

Najnovije

Kvaritmetika Nusreta Ahmetovića 03

Priprema (pozor) za pregled, sad!

Nusret Ahmetović

O Standardima i normativima, argumentima sekretara škola

Zagadi pa vladaj

Nenad Veličković

Kvaritmetika Nusreta Ahmetovića 02

Množenje s nulom

Ahmed Omerović, ministar obrazovanja u Vladi Tuzlanskog kantona

Škola je žrtva

Anisa Mahmutović

Kvaritmetika Nusreta Ahmetovića 01

Fušnote

Nusret Ahmetović