U mnogim školama postoje prakse prema kojima se loše ponašanje đaka kažnjava disciplinskim mjerama kao što je odlazak kod pedagogice ili direktora, odnosno zabrana izlaska na veliki odmor, dodatna zadaća ili ostanak u školi poslije nastave.

Osnovna škola Doull u Denveru počela je provoditi novu vrstu aktivnosti za učenike čije se ponašanje ocijeni neprikladnim, a radi se o časovima joge poslije nastave. Oni su, naime, dio novog programa socio-emocionalnog obrazovanja, uz pomoć kojeg ova škola nastoji poboljšati atmosferu u školi na način da brine o društvenom i emocionalnom dobrostanju đaka. Ukoliko nastavnica primijeti da neki od učenika konstantno pokazuje loše ponašanje, ona ga, u dogovoru s roditeljima, šalje na časove joge, koji se organiziraju poslije nastave.

Za sada smo prezadovoljne jer znamo da djeci na ovim časovima pružamo praktične vještine koje će im biti od koristi u životu. Dodatni zadaci iz matematike ili prepisivanje nisu pomagali djeci da shvate šta se dešava u njihovom tijelu kada su, naprimjer, ljuti, kaže direktorica Jo Carrigan.

Manje đaka izostaje sa ovih časova, a bilježi se i veliki interes među onima koji nikada nisu imali problematično ponašanje, pa je škola organizirala dodatni dan za jogu kao vannastavnu aktivnost.

Prije nego što učenike pošalju na časove joge, nastavnici ih šalju u takozvane mirne sobe, gdje imaju priliku raditi vježbe disanja ili razgovarati s nekim o onome što ih je uznemirilo.

Međutim, iako u školama gdje se provode programi bazirani na mindfulness praksama nastavnici imaju uglavnom pozitivne utiske, studije još uvijek nisu pružile jasne dokaze o uspješnosti ovih metoda. Tako je recimo, istraživanje iz 2018. godine, koje je uključivalo 73 osobe, pretežno afričko-američke đake petog razreda iz urbane sredine gdje žive siromašnije porodice, pokazalo kako ni bihevioralni (nagrada za pozitivno ponašanje, odnosno kazna za negativno) ni mindfulness pristup nisu bili uspješniji od onoga u kontrolnoj grupi u kojoj se đacima prvo davalo upozorenje, zatim naređivalo da promijene mjesto u razredu, a nakon toga pozivalo roditelje. Jedina dobrobit mindfulness pristupa bila je terapeutska.

Sa Univerziteta Louisiana upozoravanju na to da škole ne mogu biti uspješne u prihvatanju ovakvog pristupa ukoliko se ozbiljno ne posvete educiranju nastavnika, kako bi oni na uspješan i konstantan način mogli pomoći đacima.

S druge strane, postoje i nastavnice, ali i roditelji koji još uvijek nisu uvjereni u dobrobiti ovakvog pristupa u školama.

Mnogi su zabrinuti zbog religiozne dimenzije joge i smatraju da joj zbog toga nije mjesto u školi. Činjenica jeste da se ovdje ne radi tek o jogi, nego o prepoznavanju energije u svakom od đaka... Nekom će pomoći bojenje mandale, nekom vježbe disanja ili nešto treće. Mi se jednostavno želimo početi baviti socio-emocionalnim učenjem i želimo da naši đaci saznaju više o tome, kaže direktorica ove škole.

Njena škola koristi i druge metode stvaranja pozitivne atmosfere – đake na ulazu u školu pozdravlja osoblje škole, a na ulazu u učionicu nastavnice. Nakon toga svaki razred zajedno doručkuje u učionici, što se smatra jednom vrstom mindfulness prakse.

Na ovaj način jasno možemo vidjeti koje dijete dolazi pognute glave u školu. Nama je jednostavno bitnije da se ponašanjem učenica i učenika pozabavimo prije nego što se neko dijete počne ponašati neprikladno; važnije je da naučimo djecu kako da se nose sa osjećajem ljutnje ili uznemirenosti na vrijeme, kaže direktorica Osnovne škole Doull u Denveru.

Izvor: Edweek — Ditching Detention for Yoga: Schools Embrace Mindfulness to Curb Discipline Problems