Izgleda da su se neki roditelji i nastavnici bez razloga brinuli kako će učenici i učenice četvrtih razreda osnovnih škola ići u Školu u prirodi u Šabiće tokom januara i februara, jer je Bjelašnica tada opasna. Veoma je moguće da te Škole tada neće ni biti. Naime, pokušaj održavanja besplatne Škole u prirodi, započet u izbornoj 2018. godini, pokazuje da za to nije dovoljna samo odluka aktuelnog resornog ministra, zgrada i budžetska sredstva.

Podsjećanja radi, Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade u Vladi Kantona Sarajevo donijelo je odluku da Škola u prirodi u školskoj 2018/19. godini bude besplatna za sve učenice i učenike četvrtih razreda, izdvojilo 150.000 KM, planiralo da i 2019. godine izdvoji isto toliko, resorni ministar Elvir Kazazović potpisao je ugovor s načelnikom Opštine Trnovo Ibrom Berilom da pomogne proširenje zgrade, napravljen je raspored boravka učenika: po tri dana svaka grupa od oko 60 djece, sve besplatno, ali...

Nezadovoljni su roditelji, učiteljice

Higijenski uslovi u Šabićima bili su katastrofalni. Moj sin je od obaveznog pribora morao ponijeti samo svesku i bojice. Nastavu nije imao, odradili su čas crtanja i djeca su puštena da igraju nogomet u sklopu fizičkog. Aktivnosti su bile takve da se stiče utisak kako u svemu nisu bila važna djeca, nego samo da se to odradi prema nalogu, sumnja otac koji želi ostati anoniman, ali je njegovo ime poznato redakciji Školegijuma. Zabrinut je i nezadovoljan lošim protokom informacija o aktivnostima djece u toku trodnevnog izleta.

Dobio sam samo sažete informacije o mjestu boravka i aktivnostima, a linija odgovornosti ide od Vijeća roditelja do Ministarstva, čije se instrukcije slijepo slijede. Osim toga, potpuna je zabluda da je Škola u prirodi besplatna za roditelje, jer se zanemaruje činjenica da je sve plaćeno kroz porez – kako preko plata, tako i kroz kupovinu – kaže ovaj otac.

Zbog ovakvih pritužbi Vijeće roditelja Kantona Sarajevo posjetilo je objekat u Šabićima.

Mi smo dobili veliki broj informacija od roditelja o neuslovnosti tog objekta, o prljavštini i slično, i otišli smo na sastanak s ministrom Kazazovićem, a on nas je pozvao da posjetimo Šabiće. Bio je tu on, sa još jednom predstavnicom Ministarstva, te nas troje iz Vijeća roditelja KS-a. Bili smo gore dok je u Školi bila Četvrta osnovna škola Ilidža. Objekat u Šabićima svakako nije hotel s pet zvjezdica, ali je lijep, s toplim osjećajem domaćinstva. Unutar soba zatekli smo zadovoljavajuću higijenu, svaka soba imala je zahod koji je bio čist. Niti jedan toalet nije loš. Ispred svakih vrata je polica za obuću. Djeca su to veče imala organizovan disko. Mi smo dolje bili kad je bilo toplo i pokazali su nam račun od prethodnog mjeseca, to je bio septembar, tada je već račun iznosio 900 KM, što znači da su konvektori čak i u tom mjesecu grijali. Našli smo tek par zamjerki: jedna pločica je bila puknuta i rekli su da će je odmah popraviti i jedan šalter nije radio. U učionici gdje mogu da uče nedostajalo je malo svjetla i to je odmah riješeno. Ono što je pozitivno jeste da sva djeca idu jer je za njih besplatno – pojašnjava Dijana Parla, predstavnica Vijeća roditelja Kantona Sarajevo.

Direktor Osnovne škole Hasan Kaimija Alija Džigal, te direktorica Osnovne škole Saburina Parla Meliha u razgovoru za Školegijum kažu da su zadovoljni proteklom posjetom učenika i učenica njihove škole Šabićima. Nisu imali zamjerke ni na smještaj ni na hranu.

Meliha Parla pojašnjava da aktivnosti tokom trodnevnog izleta planiraju učiteljice.

Učiteljice naprave program rada, sve je to različito od škole do škole. Gore su djeci na raspolaganju animatori i nastavnik likovnog i tjelesnog odgoja, koji rade određene aktivnosti s djecom.

No, učiteljice su nezadovoljne jer za 24-satni boravak s djecom dobivaju 17 KM, za razliku od svojih kolega koji starije osnovce vode vikendom na Školu planinarenja za 70 ili 80 KM, pa su ogorčene tako malom naknadom za cjelodnevni boravak s mališanima, kaže jedna sarajevska učiteljica, uz uslov da ostane anonimna.

Adis Hodžić, direktor Osnovne škole Zaim Kolar iz Trnova, kojoj pripada zgrada u Šabićima, kaže da ima učiteljica koje prave otpor ovim izletima, ali da je to mali broj.

Ne ide im se u Šabiće, vjerovatno bi voljele da se ide u Zaostrog ili slična mjesta. Takvi izleti koštaju preko 200 KM po djetetu, a sada Ministarstvo koristi zgradu koju ima, školu koja već postoji i registrovana je u ove svrhe. Postoji plan rada s asistentima koji rade tu, naprimjer jedan dan se ide prema izvorištu Rakitnice s nastavnikom tjelesnog odgoja koji, kao i nastavnica likovnog, popunjavaju dio norme kao animatori u Školi prirode u Šabićima, pojašnjava Hodžić.

Podsjećanja radi, realizacija Škole u prirodi izvan BiH onemogućena je izmjenama i dopunama Pravilnika iz januara 2016. godine, kada je propisano da se ona izvodi isključivo na teritoriji Kantona Sarajevo, a za IV i V razrede na teritoriji Bosne i Hercegovine.

Istovremeno, član 15 Pravilnika o realizaciji izleta propisuje temeljito planiranje aktivnosti izvan učionice s jasno osmišljenim sadržajima, ciljevima i zadacima, sadržajno i metodički adekvatno pripremljenim, a Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo odlučilo je da Školu u prirodi za nešto više od 3.000 učenika i učenica četvrtih razreda osnovnih škola i oko 180 članova nastavnog osoblja realizuje u područnoj školi u Šabićima. Trodnevni boravak u grupama od oko 60 djece, tokom deset mjeseci školske 2018/2019. godine, u područnoj školi Šabići, objektu koji je u sastavu Osnovne škole Zaim Kolar iz Trnova, finansira Ministarstvo.

Iako je u zgradu u Šabićima već uloženo 250.000 KM i iako je napravljen plan boravka đaka do kraja školske godine, desetak dana prije početka 2019. godine neizvjesno je hoće li ta besplatna škola biti nastavljena, jer nije sigurno da li će nova Vlada Kantona Sarajevo za njen nastavak u 2019. godini izdvojiti novih 150.000 KM iz budžeta, čime bi i preostala polovina, od oko 1.500 hiljade učenika i učenica četvrtih razreda besplatno posjetila Šabiće u okviru Škole u prirodi.

Ova vlada, praktično prošla, i ministar Elvir Kazazović, tako su planirali, a hoće li sljedeći to nastavljati – nisam siguran, ali mislim da će zbog ulaganja Vlade i Općine Trnovo to biti nastavljeno, kaže Adis Hodžić, direktor Osnovne škole Zaim Kolar iz Trnova, kojoj pripada zgrada u Šabićima.

Ukupna ulaganja u izgradnju nove zgrade Škole u prirodi su 1.500.000 KM. Sa izgradnjom nove zgrade imat ćemo oko 130 mjesta za spavanje. Trenutni kapacitet škole je oko 65 kreveta zbog restorana koji koristimo, a bez njega bi bilo 75 do 80 mjesta za spavanje. Do početka ovog projekta popunjenost kapaciteta je uvijek zavisila od direktora. Uglavnom su kapaciteti bili popunjeni u aprilu, maju, junu, septembru, oktobru, a roditelji su morali plaćati po 64 KM za jedno dijete, i nisu dolazila sva djeca jer ekonomska situacija nije kod svih ista. S ovim projektom djeci praktično ne treba ništa, samo odjeća koju će ponijeti, pojašnjava Hodžić i napominje da izvođač radova, građevinska firma Centar Han d.o.o., ima rok za izgradnju do aprila 2019. godine.

Projekat Škole u prirodi Ministarstvo je najavilo u aprilu 2018. godine, u isto vrijeme kad i rad na dogradnji bivše područne škole, a sadašnje Škole u prirodi Šabići, koja je u vlasništvu Kantona Sarajevo. U budžetu Vlade Kantona Sarajevo za 2018. godinu planirano je izdvajanje od 250.000 KM za Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade u svrhu dogradnje ovog objekta. Sporazum o sufinansiranju dogradnje područne škole Šabići potpisao je 17. aprila 2018. godine ministar Elvir Kazazović s načelnikom Općine Trnovo Ibrom Berilom.

Prema cjenovniku Osnovne škole Šabići, tri pansiona u objektu u Šabićima, s uračunatim prevozom, koštaju 96 KM. To je cijena koju bi roditelji morali platiti u slučaju da nova Vlada ne uloži 150.000 KM iz budžeta za nastavak projekta od 1. januara 2019. godine. Hodžić dodaje i da bi se nakon završetka nove zgrade cjenovnik zbog ulaganja morao ipak malo povećati jer to su cijene koje su još iz 2004. godine.

Pravilnik o organizaciji i realizaciji izleta, studijskih posjeta, ekskurzija, kampovanja/logorovanja, društveno korisnog rada, škole u prirodi i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada u osnovnoj i srednjoj školi definiše školu u prirodi kao specifičan obavezujući oblik nastave, koji se realizuje jedanput u toku školske godine, za učenike od II do V razreda osnovne škole jedanput u toku školovanja, a podrazumijeva jednodnevna ili višednevna putovanja i boravak učenika u pratnji zaposlenika škole u prirodnom ambijentu, prilagođen uzrastu učenika s odgovarajućim uslovima zatvorenog i otvorenog prostora za poučavanje i učenje, koja organizuje i realizuje škola u saradnji sa turističkom agencijom i kao takva obavezno uključuje provjeru znanja i iskustva stečenih u učionici kroz primjenu u stvarnoj životnoj sredini.

Član 12 Pravilnika propisuje učešće svih đaka u Školi u prirodi kao obavezni specifični oblik nastave izvan učionice, te propisuje i obavezu izrade izvedbenog plana i programa realizacije određenog odgojno-obrazovnog rada, općih uslova putovanja i program putovanja. Pored toga, članom 7 definirano načelo uzajamne povezanosti nastave u učionici i ovih oblika odgojno-obrazovanog rada ogleda se u obavezi škole da, u Izvedbenom planu i programu svih oblika odgojno-obrazovnog rada, osigura proučavanje onih nastavnih sadržaja koji se ne mogu demonstrirati i uspješno tumačiti u učionici, te da učenici neposrednim zapažanjem i potpunim doživljajem stvarnosti, steknu dublja i trajnija znanja i tako ublaže negativne posljedice verbalističke nastave.

Nemoguće je oteti se utisku da je za vrijeme mandata ministra Elvira Kazazovića većina kapitalnih ulaganja u projekte za osnovnoškolsko obrazovanje bila usmjerena prema sportskim aktivnostima: skije, plivanje, planinarenje... Prateći aktivnosti vezane za Školu u prirodi, čini se da je ministar zanemario činjenicu da će se održati izbori ili je vjerovao da će nastaviti mandate i nakon oktobra, pa je donosio dalekosežne odluke. U svakom slučaju – ukupna ulaganja od 1.500.000 KM u objekat u Šabićima morala su biti daleko bolje opravdana kao dugoročno korisno ulaganje.