Bosanski Art Deco (Bosnian Art Deco) pojam je koji se u virtualnom svijetu koristi za označavanje modernog stila gradnje stambenih i poslovnih objekata, specifičnog za prostor BiH, mada se elementi ovog stila mogu naći i u zemljama u okruženju.

Kreativnost bez granica

Osnovna karakteristika ovog arhitektonsko-građevinskog stila svakako je odsustvo preciznog plana gradnje u samom početku, što za posljedicu ima stalne promjene u procesu gradnje, a rezultira rješenjima čija svrsishodnost, ekonomičnost, a nadasve estetika ulaze u sferu nadrealnog. Zakonski osnov za ovaj tip gradnje nalazi se u nejasnim i međusobno protivrječnim zakonima različitih nivoa vlasti, te u pravnim institutima bespravna gradnja i legalizacija bespravne gradnje. Iako se kreativnost generalno smatra pozitivnom ljudskom osobinom, u slučaju vlasnika objekata i izvođača radova u stilu Bosanskog Art Decoa ona pokazuje svoje drugo, zastrašujuće lice.

Estetika na aparatima

Slijedi kraći pregled nekih specifičnosti ovog stila gradnje.

Uski balkoni protežu se cijelom dužinom objekta, obično bez ikakve ograde i bez korisne svrhe, a njihovo postojanje graditelji obično pravdaju aksiomom da stambeni objekat mora imati balkon ili su ga takvog vidjeli kod komšije. Raspored prozora i vrata na objektu je takav da posmatraču izvana ne omogućava čak ni približnu procjenu rasporeda prostorija unutar objekta. Fasade obično nema ili djelimično postoji, ili postoji, ali bi bolje bilo da ne postoji. Objekat je u stalnoj nadogradnji, čak i kad je useljen, jer graditeljima to nije nikakva prepreka za realizaciju novonadošlih ideja. Krovne konstrukcije nastoje se ukrasiti ugradnjom krovića i kupola, što sve skupa rezultira vrlo maštovitim varijantama izvedbe oluka. Objekti imaju lako uočljive naknadne intervencije i improvizacije kojima se saniraju statički, instalacioni i građevinski nedostaci, otkriveni u toku gradnje. Bosnian Art Deco stil nije posljedica isključivo nedostatka novca – ponekad je i višak novca, a nedostatak smisla za prostor i sklad jednako zaslužan za završnu sliku stanja.

Naša kuća znanja

Jedan od objekata građen ovim stilom je i sistem obrazovanja u BiH. Pravni osnov za njegovu gradnju crpi se iz različitih zakonskih rješenja, od kojih su neka međusobno isključiva, a neka, kao naprimjer dvije škole po jednim krovom, nisu bliska pravu nijedne normalno uređene države. U sistemu obrazovanja postoje prakse i strukture naslijeđene inercijom iz bivših društvenih sistema, čija je svrsishodnost i ekonomičnost vrlo upitna, ali je niko ne propituje jer se smatra samorazumljivom. Naša kuća znanja ima neodređen broj krovova, a tu i tamo je poneki minaret i zvonik, što usložnjava definiciju estetike. Kuća je u stalnom procesu reforme i nadogradnje, a slika o njenom finalnom izgledu još je dosta maglovita i sa detaljima koji nedostaju, a koji će, valjda, biti predmetom neke naredne reforme.

Cijeli sistem obrazovanja obiluje improvizacijama i ad hoc rješenjima kojima se nastoje prevazići tekući problemi i situacije o tome niko nije razmišljao. Za količinu javnog novca koju ulažemo u održavanje ovog zdanja trebali bismo dobiti puno više.