Izbori za obrazovanje

Obrazovanje u predizbornoj kampanji za opšte izbore u BiH 2018. godine

Stranački volonteri neznalice, a stranke nezainteresovane

Saša Buljević

05.10.2018

Program stranke trebao bi biti centralni dio promotivnog materijala i referentna tačka za volontere.

Foto: Školegijum

Na promotivnim štandovima političkih partija ili tačkama direktnog kontakta s potencijalnim biračima nalaze se mahom mladi ljudi, poneki kandidat sa lista i, osim što dijele promotivni materijal, o stranačkim planovima, pa i o onim vezanim za obrazovanje, ili ne znaju ili ne smiju da govore. Procjena je bila da, ako uz štandove stoje mahom mladi ljudi, volonteri ili članovi stranke ili kandidati, trebalo bi da ih obrazovanje zanima jer ih se direktno tiče kao trenutne ili buduće studente, ali i ako ih ne zanima – trebalo bi da su ih stranke uputile u osnove programa, kako bi mogli građanima s kojima se sreću odgovoriti na pitanja o važnim temama: zapošljavanju, obrazovanju i slično. Ali procjena se pokazala pogrešnom!

Promotivni štandovi političkih partija raspoređeni su tokom cijelog dana duž glavne sarajevske saobraćajnice, uglavnom na velikim raskrsnicama u mnogoljudnim naseljima i blizu stanica javnog prevoza.

Štand SBB-a je ispred tržnog centra BBI, usred najveće gradske gužve. Dvije volonterke dijele promotivni materijal stranke. Razgovaraće s novinarima samo pod uslovom da ostanu anonimne. Na pitanje da li je obrazovanje bitno za njih obje, odgovaraju da jeste, zbog karijere i boljih uslova za zaposlenje. Na pitanje da li je obrazovanje bitno za SBB, u jednom glasu su odgovorile da jeste, ali na pitanje o obrazovnoj politici stranke odbijaju odgovoriti, uz obrazloženje da o tome pričaju kandidati na skupovima i da one ne bi kometarisale dalje o toj temi. Na zahtjev za program stranke u kom bi trebao biti i dio o obrazovnoj politici SBB-a daju dva sveska, štampana u formi dnevnih novina, od kojih jedan sadrži listu kandidata za različite nivoe vlasti, a drugi tekstove koji opisuju životne poduhvate predsjednika stranke Fahrudina Radončića, humanitarnu pomoć koju je pružio različitim ljudima i pozitivna mišljenja javnih osoba o njemu. O obrazovnoj politici ni traga ni glasa.

Nedaleko od Vječne vatre, druge najfrekventnije tačke u centru Sarajeva, nalazi se štand Demokratske fronte. Dvije djevojke zaustavljaju prolaznike i dijele promotivni materijal. Kažu da su volonterke i da ne mogu puno reći o obrazovnoj politici, ali i da će sutra vjerovatno neko od kandidata biti tu, te će oni biti u prilici da odgovore na pitanja. Narednog dana nije bilo nikog od kandidata, opet samo volonterke od prethodnog dana, izvinjenja i e-mail adresa kandidata koji ima odgovore. Nakon poslanog e-maila odgovori nisu stigli ni nakon nekoliko dana, a u promotivnom materijalu koji dijele volonterke nema programa stranke, pa ni informacija o obrazovnoj politici.

U šatorima sa udobnim kaučima, pored tržnice Markale, stoji štand SDA. Volonteri ne daju nikakve izjave, a jedna volonterka odbija i da uputi na nekoga od kandidata ko bi mogao govoriti o obrazovanju. U materijalu koji dijele je program kandidata Semira Efendića, načelnika Opštine Novi Grad, za Kanton Sarajevo. Obrazovanje je dobilo pola stranice u programu od osamnaest stranica. Naglasak je na oživljavanju Prosvjetno-pedagoškog zavoda, koji bi bio zadužen za praćenje i unapređenje obrazovnog procesa. Predložena je i reorganizacija Ministarstva obrazovanja, čija bi uloga bila istraživanje i kreiranje politika i proizvodnje kadrova kroz obrazovni sistem. Pasus o obrazovanju završava rečenicom: Vrijeme je da se konačno sistem institucija koji je stvoren za neko drugo vrijeme reorganizuje i prilagodi potrebama novog vremena.

Na štandovima SDP-a i Naše stranke identičan odgovor volontera i volonterki: u stranci im je zabranjeno da daju izjave medijima zbog bojazni da će reći nešto što ne predstavlja zvaničnu politiku stranke, ali daju ime kandidatkinja kojima je obrazovanje glavna sfera djelovanja. Upućuju na starije članove i aktiviste stranke, koji dalje upućuju na Leilu Hamzagić Kovačević, prosvjetarku i osobu koja se bavi obrazovnom politikom unutar SDP-a. Uz njene kontakt-podatke, daju i skraćenu verziju programa stranke, pod nazivom Plan 10, gdje je u deset kratkih crta predstavljena obrazovna politika.

Volonter sa štanda Naše stranke nudi pratnju do obližnje kancelarije, gdje daju kontakt Sabine Ćudić, zastupnice Naše stranke u Skupštini Kantona Sarajevo i kandidatkinje za Parlament FBiH. Na štandu smo dobili promotivni materijal, u kom je i program stranke. Obrazovna politika je predstavljena u šest tačaka, koje su detaljnije razrađene na njihovoj internet-stranici.

Štandovi stranaka HDZ BiH i HDZ 1990, kao i stranaka koje imaju sjedište u RS-u: SDS-a, SNSD-a, PDP-a i NDP-a, nisu postojali u Sarajevu u vrijeme istraživanja. U Istočnom Sarajevu ih takođe nije bilo. Prema dostupnim informacijama, stranke sa sjedištem u RS-u više koriste mobilne timove koji obilaze naselja i direktno razgovaraju s potencijalnim biračima/cama, ali šalju i SMS-poruke s pozivima za predizborne skupove i glasanje na dan izbora.

 

SDP BiH

Leila Hamzagić Kovačević u rekordnom roku odgovara na nekoliko pitanja i šalje odgovore koji su slični onim ranije datim Školegijumu i objavljenim u izbornoj rubrici. Kaže da najvažniji i primarni interes svakog društva i države u 21. stoljeću treba biti kvalitetno obrazovanje koje je dostupno svima i čiji nastavni programi i procesi polaze od konačnog cilja – ishodišta učenja, kompetencija i znanja koje je dovoljno fleksibilno da se može brzo prilagođavati zahtjevima modernog vremena, te koje nudi koncept cjeloživotnog učenja i, na kraju, formalne kvalifikacije koje su općeprihvaćene i prepoznate.

LHK: Bosanskohercegovačko obrazovanje, odgoj i nauka u značajnoj su mjeri dezavuirani u posljednjim decenijama. Odgoj mladih prepušten je ili najnižim strastima i instinktima, s jedne, ili dobroj volji pojedinaca, s druge strane. Mladi su u svemu tome kolateralna šteta nepostojanja sistema s čvrstim temeljima i postulatima. Bosanskohercegovački obrazovni sistem je kao davljenik kojem se daje umjetno disanje. Taj sistem životari bez ikakvog smislenog strateškog cilja. Isparceliziran je i fragmentiran do stepena anarhičnosti, ideologiziran, segregiran, korumpiran. Kao i u svim porama društva, neoliberalizam uzima svoj danak. Nauka ne poznaje sistem i sve je prepušteno inicijativi i snalaženju pojedinaca. Ovakvo stanje doprinosi pojavama sloma privrede (posebno njenog proizvodnog segmenta), osjećaja besperspektivnosti mladih, jačanja ekstremizma i kriminaliteta, mas-medijskog ostrašćivanja i degeneriranja. Zato se bosanskohercegovačko društvo suočava sa odlivom mlađih ljudi i padom prirodnog priraštaja. Uzroci ovakvog stanja su u nebrizi vladajućeg režima za ove aspekte društvenog života, kao i u provođenju čitavog niza jalovih i često kontraproduktivnih reformi koje su u pojedinim slučajevima bile obično eksperimentiranje nad ljudskim zamorcima.

 

Analiza internet-stranice SDP-a pokazuje da su objave koje se tiču obrazovanja neznatne u odnosu na ostali sadržaj. Da li su objave odraz prioriteta politike SDP-a?

Programski planovi i ciljevi SDP-a BIH predstavljeni su u Planu 10. Samo mu ime sugeriše da sadrži deset oblasti koje smatramo prioritetnim: ekonomija i zapošljavanje, pravosuđe i sigurnost, zdravstvo, obrazovanje, javne uprave, pravedno društvo, euroatlantske integracije i dijaspora, sport i kultura, mladi i okoliš i turizam. Činjenica da je obrazovanje jedna od ključnih tačaka našeg političkog djelovanja dovoljno govori o našem odnosu prema ovom za društvo u cjelini presudnom pitanju.

Oblast obrazovanja predstavljena u Planu 10 sadrži nekoliko cjelina koje su organizovane kroz analizu postojećeg stanja, te ključne projekte, planove i rješenja koji bi osigurali u prvom redu promjenu, a potom i napredak u ovoj oblasti. Zasebno su tretirani: predškolski odgoj i obrazovanje, osnovno i srednje obrazovanje, visoko obrazovanje, inkluzivno obrazovanje, pitanja jednakopravnosti i nediskriminacije u obrazovnom sistemu, nauka i tehnologija, obrazovanje odraslih i cjeloživotno učenje, kao i reforma reformatora ili reforma obrazovnog sistema.

U izradi obrazovnog plana, kao i svih drugih oblasti, učestvovali su pojedinci čiji je angažman vezan za oblasti odgoja, obrazovanja, nauke i tehnologije, ali i svi članovi i simpatizeri SDP-a BIH, kao i zainteresovani građani diljem zemlje. Dakle, konsultovali smo zainteresovane kojih se tiče ovo značajno humanističko polje i došli do dokumenta koji nudi rješenja postojećih problema u sistemu bh. obrazovanja. Cilj nam je namjere pretočiti u rezultate koji će govoriti o poboljšanju i pozicije i kvaliteta obrazovanja u BiH.

 

Zbog čega je SDP najbolji izbor za birača koji želi bolje obrazovanje na svim nivoima obrazovnog sistema?

Obrazovni sistem Bosne i Hercegovine ne odražava multikulturni koncept, a razlog za to je, između ostalog, povezan s ideološkom funkcionalizacijom obrazovnog sistema. Naime, vladajuće nacionalističke ideologije su obrazovni sistem pretvorile u svoj ideološki instrument kojim se podriva multikulturna supstanca zemlje, a namjesto nje u prvi plan stavlja se ideološka matrica koja kulturnu tradiciju dijeli na tri odvojene nacionalne. Za opstanak bilo koje zajednice zaslužan je stalni, kontinuirani progresivni razvoj. Temeljni uvjeti bez kojih se ne može postići progresivni razvoj su odgovarajući odgojno-obrazovni sistem i nauka. SDP BIH će namjesto nacionalističke/nacionalne funkcionalizacije obrazovanja uvesti formu interkulturnog obrazovnog sistema, zasnovanog na teoriji stalnog kulturnog dijaloga, koja je na različite načine formirala nacionalne kulture u BiH, ali i stalno gradila mnogostruke oblike njihovog jedinstva. Namjesto diskriminacije i segregacije u školskom sistemu, SDP BIH će na osnovu interkulturnog modela obrazovanja vratiti prava individue i njenog horizonta očekivanja slobode unutar kolektivno normiranog društva. Sloboda individue unutar slobodnog kolektiva u kontekstu multietničkog društva – to je težnja naše obrazovne reforme. U skladu s njom, SDP će na osnovu interkulturnog obrazovanju graditi nove oblike bosanskohercegovačke multietničnosti i kulture pomirenja i mira, namjesto sadašnjeg etnički instrumentaliziranog obrazovanja koje vodi segregaciji i diskriminaciji u obrazovnom procesu. Treba istaći da takav model obrazovanja podrazumijeva i prelazak s kvantitativnih formi znanja na one kvalitativne, u kojima je učenik/ica subjekt kreiranja znanja, a ne objekt koji trpi njegovo prenošenje i pasivno usvaja ideološki normirano znanje, bez mogućnosti razvijanja kritičkog mišljenja. Takva epistemološka preobrazba obrazovanog procesa nužna je i zarad prilagođavanja našeg školskog sistema standardima savremenih obrazovanih sistema u razvijenim zemljama. Smatramo da je za bilo kakvu ozbiljnu reformu obrazovnog sistema u Bosni i Hercegovini neophodno prvo reformisati institucije koje će biti nosioci reformskih aktivnosti. Mi u SDP-u BiH smatramo da je neophodno prvo donijeti strateški dokument na nivou države, kojim bi se definirala pozicija i nadležnost, te stručna kompetentnost nadležnih organa, pa tek onda možemo krenuti u kreiranje vizije obrazovanja, i na osnovu nje obrazovne reforme u cjelini. Težimo jedinstvenom obrascu rukovodne nadležnosti nad obrazovanjem, uz puno poštivanje svih razlika i posebnosti koje imamo. Težimo uspostaviti efikasne i kompetentne organe kao poluge budućih reformi. U ovu aktivnost bit će uključeni najbolji stručnjaci koje imamo, jer reformu obrazovanja mogu osmisliti i provesti samo oni koji su najobrazovaniji i najkompetentniji. Također, smatramo vrlo važnim na nacionalnom nivou donijeti dogovor oko temeljnih obrazovnih ciljeva: definirati jedinstvene ishode i vrijednosti učeničkih postignuća te postojeće NPP-ove zamijeniti kurikulumima, i uvesti jedinstveni kvalifikacijski okvir za eksternu maturu na cjelokupnoj teritoriji BiH, na jasnim standardima nastave i nastavnih procesa, primjenjujući najbolje prakse i iskustva. Smatramo presudnim razvijati obrazovni model koji će kreirati kompetentnog nastavnika kao preduslov za kompetentnog učenika, čija su znanja, vještine i kompetencije prilagođene zahtjevima savremenog tržišta rada. Osigurati kontinuiranu edukaciju i usavršavanje nastavničkog kadra; vratiti dignitet nastavnicima kroz sistem koji omogućava ambijent slobode u radu, podstiče kreativnost i inventivnost, ali traži i veću odgovornost u postignutim rezultatima.

 

Naša stranka

Nekoliko dana nakon slanja e-maila dolaze i odgovori Sabine Ćudić.

 

Smatrate li da je tema obrazovanja bitna za birače?

Da, čak i kada toga nisu svjesni. Neki su studenti, neki radnici u obrazovanju, neki roditelji, neki su poslodavci koji također ovise o kvaliteti našeg obrazovanja. Prije svega mislim na kvalitet obrazovanja u smislu – šta se i zašto učenicima i studentima nudi i po kojoj cijeni. Ne mislim pritom samo na materijalni trošak, već i na godine koje u BiH provedemo u obrazovanju, koliko života ostavimo u školskim klupama, da bi to sve na kraju bilo veoma upitno. Upitno u samjeravanju kvaliteta obrazovanja u BiH s drugim zemljama u Evropi i svijetu, ali upitno i s obzirom na mogućnost participacije na tržištu rada i u BiH i u inostranstvu. Upitno i s obzirom na zadovoljstvo stečenim znanjem onih koji se školuju. Ljudi moraju osvijestiti da oni mnogo više daju obrazovnom sistemu nego što od njega dobijaju, i onda bismo mogli uspješno krenuti u reformu obrazovnog sistema i odnos preokrenuti u korist učenika i studenata.

 

Analiza internet-stranice Naše stranke pokazuje da su objave koje se tiču obrazovanja neznatne u odnosu na ostali sadržaj. Da li su objave odraz prioriteta politike Naše Stranke?

Ne. Značaj bilo koje teme ne potenciramo preko internet-stranice, odnosno ne samo preko nje. Imamo mnogo kanala i načina komuniciranja. Na internet-stranici prezentira se rad svih naših odbora i članova i, naravno, oni se svi, pa ni većina njih, ne bave uvijek obrazovanjem. Na kantonalnom nivou vlasti, pogotovo u Kantonu Sarajevo, gdje sam i ja zastupnica, s još četvero svojih kolegica i kolega, uložili smo preko 100 amandmana na zakone u oblasti obrazovanja, više nego bilo koja druga stranka. Naravno, uticaj opozicije jeste ograničen, ali insistirali smo na obaveznom obrazovanju, na biblioteci u svakoj školi, na depolitizaciji školskih odbora, na radikalno većem obuhvatu djece u predškolskom obrazovanju, za što želimo povećati budžet za 40 posto. Usvojen je naš Nacrt zakona o studentskom standardu. I tako dalje.

Ukratko, sve čime se bavimo na neki način jest prioritet Naše stranke, ali se u nekom tematskom smislu ništa ne može kvantificirati i proglasiti za glavno u našem radu. Na našoj stranici jedna od osam politika je i obrazovna. Tako da, što se tiče ovih izbora, obrazovanje smo istakli kao jedan od naših prioriteta u narednom mandatu, i sasvim sigurno prioritetno u mom ličnom radu.

 

Zbog čega je Naša stranka najbolji izbor za birača koji želi bolje obrazovanje na svim nivoima obrazovnog sistema?

U našem programu jasno je objašnjeno šta na svakom nivou obrazovanja planiramo uraditi. I tu imate različite ciljne skupine. U komunikaciji s ljudima, malo je onih koji obrazovanje obuhvataju u njegovom totalitetu. Nekima je prioritet veći broj vrtića, drugima opet inkluzija, trećima kompetencije nastavnog kadra, četvrtima autonomija univerziteta, itd. Smatram da je upravo to jedan od razloga zašto dati glas Našoj stranci. Zato što smo dijagnozi problema pristupili sistematski, slušajući sve zainteresirane strane za poboljšanje obrazovanja u svim njegovim segmentima. Nismo pristupili odozgo niti iz fotelje, s predubjeđenjem da znamo šta je najbolje na osnovu nekih špekulacija. Rješenja tih problema našli smo opet u praksi, kako drugih zemalja tako i u iskustvu naših kadrova koji su se obrazovanjem bavili, ali i drugih ljudi iz struke, eksperata, koji nisu dio Naše stranke, ali nas vide kao političku snagu koja će se dosljedno boriti za bolje obrazovanje, te su nam svoje znanje nesebično davali, na čemu smo izuzetno zahvalni.

 

Zaključak

Iz analize promotivnog materijala i odgovora volontera ili kandidata koji predstavljaju stranke na štandovima, koji su kontakt tačka za susrete s potencijalnim biračima, lako je zaključiti da glasač/ica neće dobiti potrebne ili zadovoljavajuće informacije. U zdravoj demokratiji podrazumijeva se da su članovi stranke i volonteri temeljito upoznati s programom i da ga mogu jasno prenijeti glasačima/icama kojima bi, s druge strane, trebalo biti najvažnije šta određena politička opcija nudi, te kako i koliko uspješno tu ponudu može realizirati ako osvoji vlast. Program stranke trebao bi biti centralni dio promotivnog materijala i referentna tačka za volontere. Nažalost, u predizbornoj kampanji u Bosni i Hercegovini to nije slučaj.

Najnovije

Manifest

Izbori za obrazovanje

Nenad Veličković

Obrazovanje u sredini predizborne kampanje

Kandidati i stranke ne govore o obrazovanju

Saša Buljević

Opći izbori 2018

Izbori (se) Za obrazovanje: Odgovori stranaka (II)

Školegijum redakcija

Opći izbori 2018

Izbori (se) Za obrazovanje

Školegijum redakcija

Intervju s Elmedinom Konakovićem

Konaković: Moje opredjeljenje je obrazovanje kao temelj društva

Rubina Čengić