Školegijum će u narednih mjesec dana pratiti predizborne aktivnosti stranaka SDA, SBB, HDZ BiH, HDZ 1990, SDS, SNSD, PDP, NDP, SDP, DF i Naša stanka vezane za obrazovanje i obrazovne politike. Cilj je informisati i motivisati birače da na predstojećim izborima glasaju za opcije koje imaju jasan i realan plan unapređenja kvaliteta obrazovanja u Bosni i Hercegovini.
Par mjeseci prije početka predizborne kampanje svim ovim partijama smo poslali identična četiri pitanja:
- Kako ocjenjujete obrazovni sistem u Bosni i Hercegovini (ili pojedinim njenim dijelovima) u ovom trenutku i šta su vaše najveće zamjerke?
- Šta su izborni planovi, programi i ciljevi vaše stranke kada je u pitanju obrazovanje?
- Kako to mislite postići?
- Koje su prve tri stvari koje biste uradili u obrazovanju, ukoliko budete u prilici?
Iako smo pokušali na više načina, više puta, još uvijek nismo dobili odgovore od stranaka HDZ BiH, SDS, SNSD i DF. Da li se radi o ljetnoj nepažnji ili o stvarnoj nezainteresiranosti za oblast obrazovanja, pokušaćemo saznati u narednih mjesec dana njihovih kampanja.
Prije dva dana smo objavili odgovore SBB-a, NDP-a, HDZ 1990 i Naše stranke, a danas vam donosimo odgovore SDA, SDP-a i PDP-a.
SDA odgovara
SDA bi... razvoj učitelja i istraživačke laboratorije
SDA je svjesna odumiranja pojedinih profesija i zanata i spremna je za obrazovne politike usmjerene na specijalističku prekvalifikaciju.
Kako ocjenjujete obrazovni sistem u BiH (ili pojedinim njenim dijelovima) u ovom trenutku i šta su vaše najveće zamjerke?
Obrazovnom sistemu u Bosni i Hercegovini potreban je niz promjena i unapređenja na svim nivoima. Postoje izuzetno kvalitetne osnovne škole u kojima se osigurava individualni pristup svakom djetetu s ciljem da se još u ranoj fazi otkriju talenti i usmjeri razvoj djece. S druge strane, postoje osnovne škole unutar kojih se nastavni proces odvija na način kako je to rađeno prije 40 godina. I roditelji su time izuzetno nezadovoljni jer djeca ne dobijaju neophodni kvantum znanja. Institucije osnovnog obrazovanja i odgoja treba oplemeniti naprednim načinima prijenosa znanja, s fokusom na ishode učenja. Kao primjer može se uzeti učenje stranih jezika, gdje djeca nakon četiri godine obrazovanja još uvijek ne govore strani jezik zbog pogrešnih metoda i ciljeva obrazovanja u ovom segmentu. Suština jeste da se fokus stavi na nove tehnologije i nove načine prijenosa i prijema znanja, kroz fonetske kabinete, s ciljem da djeca nakon četiri godine učenja nekog stranog jezika koriste taj jezik barem na nivou 80 posto maternjeg jezika, što im u budućnosti daje znatnu konkurentsku prednost. Sve se to može postići kroz kombinaciju konvencionalnog načina obrazovanja i uvođenje novih tehnoloških rješenja u proces obrazovanja, što pokazuju kvalitetni ishodi učenja u određenom broju naprednijih škola. Navedeni princip može se primijeniti i na sve ostale predmete s ciljem kvalitetnijeg kontinuiranog pripremanja učenika za eksternu evaluaciju, koja predstavlja značajan stres za djecu i roditelje. Ovaj princip podrazumijeva kvalitet obrazovanja na izvoru u datom trenutku na datom mjestu, što bi relativiziralo, pa možda i nametnulo potrebu za preispitivanjem eksterne mature kao post festum, odnosno naknadne provjere kvaliteta kojom se vrlo često, upravo zbog stresa, u jednom danu anuliraju rezultati određenog učenika za prethodne četiri godine uspješnog rada.
Što se tiče srednjoškolskog obrazovanja, ono treba više specijalistički postaviti na način da osobe koje završe određenu srednju školu imaju mogućnost izbora da se opredijele za rad u nekom sistemu ili da nastave svoje obrazovanje na univerzitetskom nivou, s tim da ni kombinacija navedenih aktivnosti nije isključena. Potrebno je ostvariti balans između teorijskog i praktičnog znanja u srednjim školama kroz takozvani dualni sistem obrazovanja na način kroz koji se dio nastavnog procesa odvija unutar stvarnog poslovno proizvodnog i uslužnog sektora na način kako to recimo radi srednjoškolski centar u Tešnju kao dobar slučaj iz prakse koji se treba aplicirati u svim dijelovima Bosne i Hercegovine. Kao pretpostavku za primjenu ovakvog koncepta neophodno je imati dovoljno visok nivo razvijenosti privrede, tako da obrazovni sistem bez jake privrede ne može ostvariti puni zamah.
Upravo navedeni problem razvijenosti privrednog sistema stvara konfuziju u sistemu visokog obrazovanja koji nije u svim dijelovima Bosne i Hercegovine dovoljno razvijen i ne provodi se na dovoljno sistematičan i transparentan način. S ciljem objašnjenja navedenog fenomena navodimo primjer Univerziteta u Sarajevu kao najboljeg univerziteta u Bosni i Hercegovini prema svim segmentima nastavnog i naučnog funkcioniranja. Diplome Univerziteta u Sarajevu priznate su u svim razvijenim zemljama svijeta i osiguravaju studentima vertikalnu i horizontalnu prohodnost u evropskom prostoru visokog obrazovanja i naravno zapošljivost u različitim multinacionalnim kompanijama, naučnim institutima i rad na različitim projektima. Nerijetko se čuju neselektivne i paušalne kritike na sistem visokog obrazovanja, dok s druge strane činjenice govore o priznavanju diploma i prihvatanju naših mladih ljudi kao studenata, zaposlenika i istraživača svugdje u svijetu. Postavlja se pitanje kako u razvijenim zemljama poput Njemačke, Švicarske, Austrije, Amerike i drugih razvijenih zemalja prihvataju naše ekonomiste, inženjere, ljekare, fizičare i druge stručnjake koji su studij završili na Univerzitetu u Sarajevu i stečeno znanje veoma uspješno implementiraju u novim sredinama, dok s druge strane u Bosni i Hercegovini se čuju svakodnevne kritike da je obrazovanje loše i da ne udovoljava zahtjevima tržišta rada. Smatram da je ono što je neophodno za dinamičniji dalji razvoj obrazovanja donošenje i implementacija strategije ubrzanog privrednog razvoja Bosne i Hercegovine, a kvalitetni diplomanti će se vrlo lako uklopiti u navedeni sistem i kreirati dodatnu vrijednost za poslodavce koji ih zaposle s obzirom na stečeni kvalitet obrazovanja na Univerzitetu u Sarajevu. Iz navedenog razloga smatramo da sve segmente društveno-ekonomskog sistema u Bosni i Hercegovini treba unapređivati, uključujući i obrazovanje, ali istovremeno treba izbjegavati neosnovane kritike i pritiske, barem na one škole i univerzitete koji profesionalno i kvalitetno rade svoj posao na način da se ne stavlja znak jednakosti između svih institucija obrazovanja, jer one zaista ni u kojem smislu nisu jednake. Kao dokaz praćenja zahtjeva tržišta rada navodim da su na zahtjev poslodavaca iz informaciono-komunikacionog sektora (ICT) zajednički kreirana dva nova specijalistička programa na Univerzitetu u Sarajevu koja su usmjerena na razvoj stručnjaka iz oblasti ICT sektora i softverske industrije, koja imaju visoku dinamiku razvoja i potencijal zapošljivosti na sofisticiranim pozicijama koje su usmjerene na kreiranje dodatne vrijednosti i izvoz na platformi kreativnosti, znanja i inovacija. Navedeni programi će se izvoditi na Elektrotehničkom i Prirodno-matematičkom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, dok se sličan program, usmjeren na biznis, već izvodi na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Također treba pomenuti i pokretanje novog studijskog programa na Fakultetu za upravu iz područja javnih nabavki kao veoma aktuelnog segmenta poslovanja različitih institucija i organizacija u sistemu javne uprave Bosne i Hercegovine. Ovi i slični primjeri dokaz su da je akademska zajednica spremna biti fleksibilna i ponuditi nove programe ako postoji potreba i dovoljan potencijal rasta i razvoja određenog privrednog segmenta.
Šta su izborni planovi, programi i ciljevi vaše stranke kada je u pitanju obrazovanje?
Još krajem 1994. i početkom 1995. godine na Kamberovića polju rahmetli prvi predsjednik Bosne i Hercegovine gospodin Alija Izetbegović je pred 20.000 mladih održao govor u kojem je istakao da Bosna i Hercegovina treba institute, univerzitete i škole i da obrazovanje i nauka moraju biti prioritet budućeg razvoja Bosne i Hercegovine. S ove distance razvoja bh. društva neophodno je osigurati jednake šanse i ravnopravnost sve djece vezano za obrazovni proces uz eliminaciju bilo koje vrste diskriminacije vezano za nacionalnu grupu predmeta na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine. Obrazovni sistem mora se temeljiti na principima univerzalnosti, objektivnosti i transparentnosti s ciljem kontinuiranog unapređenja njegovog kvaliteta u regionalnom i globalnom kontekstu. Potrebno je osigurati sekularnost obrazovnog procesa, ne isključujući mogućnost svih osoba da u za to predviđenim institucijama ostvare punu slobodu svog nacionalnog i religijskog identiteta na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine, bez mogućnosti da ih se diskriminira po tom osnovu na bilo koji način.
SDA je spremna i dalje podržavati investicije u nauku i obrazovanje i kao cilj se postavlja izdvajanje 2 posto budžeta za nauku na svim nivoima vlasti u Bosni i Hercegovini.
SDA je spremna podržavati sistematičan razvoj svih segmenata obrazovanja i osigurati demokratizaciju navedenih procesa i sadržaja jer se navedeni ciljevi nalaze u njenoj osnovnoj platformi koja se temelji na principima međunarodnog subjektiviteta i teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine.
SDA je svjesna da se očuvanjem kvaliteta obrazovanja stvaraju pretpostavke za opstanak, rast i razvoj svakog organizacijskog sistema, uključujući i sistem koji nosi naziv Država Bosna i Hercegovina.
SDA je spremna raditi na integraciji sistema obrazovanja Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju, prateći svjetske trendove vezane za standarde kvaliteta obrazovanja i potrebe koje nameće četvrta tehnološka revolucija i digitalizacija.
SDA je svjesna odumiranja pojedinih profesija i zanata i spremna je kroz svoje djelovanje ciljano usmjeravati resurse na način da se razvijaju i provode obrazovne politike usmjerene na specijalističku prekvalifikaciju prema deficitarnim profesijama i zanimanjima, uz osiguranje visokog nivoa kvaliteta.
SDA je državotvorna politička stranka koja je već dokazala, a u narednom periodu će se dodatno truditi da kroz razvoj sistema obrazovanja, uključujući primjenu najsavremenijih tehnoloških rješenja i učila osigurava dalji razvoj i jačanje Bosne i Hercegovine i njenog identiteta.
Kako to mislite postići?
Jedini način za postizanje navedenih razvojno obrazovnih ciljeva jeste osiguranje dovoljnog broja mandata u pojedinim zakonodavnim i izvršnim tijelima na svim nivoima u Bosni i Hercegovini, uz striktno praćenje implementacije zacrtanih ciljeva SDA. To, naravno, nije jednostavan proces iz razloga politički determiniranog društvenog sistema, gdje često postoje suprotstavljeni interesi i gdje se svaki pomak u razvoju Bosne i Hercegovine, od strane pojedinih zvaničnika i političkih subjekata koji stoje iza njih, posmatra kao unitaristički, dok se često potezi koji idu na štetu Države Bosne i Hercegovine i njenih građana pokušavaju predstaviti kao demokratski, što, naravno, predstavlja apsurde sa kojima se moraju nositi ljudi koji misle dobro Bosni i Hercegovini. Naravno, takva situacija zahtijeva hrabrost, kompetentnost, parlamentarnu moć i moć u izvršnoj vlasti, što u kumulativnom smislu treba rezultirati bržim razvojem Bosne i Hercegovine na cijeloj njenoj teritoriji.
Koje su prve tri stvari koje ćete uradili u obrazovanju, ukoliko budete u prilici?
1. Dodatno intenzivirati kontinuiran razvoj učitelja i profesora uz permanentno podmlađivanje ljudskih resursa s ciljem kvalitetnijeg transfera znanja učenicima i studentima.
2. Investirati u istraživačke laboratorije i obnovu ukupne obrazovne i naučno-istraživačke infrastrukture jer se treba znati da novac koji se usmjerava u nauku, obrazovanje, umjetnost i kulturu predstavlja investiciju koja osigurava multiplikativan dugoročan povrat.
3. Osigurati zakonski okvir koji garantira poštivanje ljudskih prava subjekata u nastavi uz visoki stepen profesionalne autonomije koji podrazumijeva postojanje kontrolnih mehanizama za eliminaciju bilo kakvog tipa zloupotreba.
SDP odgovara
SDP BiH bi... usvojio zakone prije uspostave vlasti
Za bilo kakvu ozbiljnu reformu obrazovnog sistema u Bosni i Hercegovini neophodno je prvo reformisati reformatora
Odgovara: Za SDP BiH Leila Hamzagić-Kovačević
Kako ocjenjujete obrazovni sistem u BiH, ili pojedinim njenim dijelovima, u ovom trenutku i šta su vaše najveće zamjerke?
Za opstanak bilo koje zajednice zaslužan je stalni, kontinuirani progresivni razvoj. Temeljni uvjeti bez kojih se ne može postići progresivni razvoj su tome odgovarajući obrazovno-vaspitni/odgojni sustav/sistem i znanost/nauka.
Bosna i Hercegovina je u svojoj tradiciji multikulturna zemlja, a njen obrazovni sistem nakon Daytonskog sporazuma, pogotovo u sferi humanističkih znanosti/nauka, ne odražava tu tradiciju. Razlozi za to su višestruki, a izrazito su povezani s ideološkom funkcionalizacijom obrazovnog sistema. Naime, vladajuće nacionalističke ideologije su obrazovni sistem pretvorile u svoj ideološki instrument, pa se nastava iz oblasti humanističkih nauka, prema njihovim nalozima, pretvara u proces izgradnje i reproduciranja reduktivno shvaćenog nacionalnog identiteta. Zbog toga je u obrazovnom procesu razorena multikulturna supstanca zemlje, a namjesto nje u prvi plan je izbila ideološka matrica koja kulturnu tradiciju dijeli na tri odvojene, nacionalne, koje, uz to, po shvaćanju nacionalističkih ideologa, ne stupaju ni u kakve forme isprepletenosti, niti imaju mogućnost integrirati se u nadnacionalno jedinstvo s mnogostrukom igrom razlika i međusobnog kulturnog dijaloga.
Uz to, bosanskohercegovačko obrazovanje, odgoj i nauka u značajnoj su mjeri dezavuirani u posljednjim decenijama. Odgoj mladih prepušten je najnižim strastima i instinktima, obrazovni sistem životari bez ikakvog smislenog strateškog cilja, isparceliziran je i fragmentiran čak do stepena potpune anarhičnosti, ideologiziran do krajnosti, segregiran, korumpiran, sveprisutan je neoliberalizam, nauka ne poznaje sistem i sve je prepušteno inicijativi i snalaženju pojedinaca. Ovakvo stanje doprinosi pojavama sloma privrede (posebno njenog proizvodnog segmenta), osjećaja besperspektivnosti mladih, jačanja ekstremizma i kriminaliteta, mas-medijskog ostrašćivanja i degeneriranja. Zato se bosanskohercegovačko društvo suočava s odlivom mlađih ljudi i padom prirodnog priraštaja u skoro katastrofalnom obimu. Uzroci ovakvog stanja su primarno u potpunoj nebrizi domaćih eksponenata vladajućeg režima za ove aspekte društvenog života, kao i u provođenju čitavog niza jalovih i često kontraproduktivnih reformi koje su u pojedinim slučajevima bile obično eksperimentiranje nad ljudskim zamorcima. Osnovna intencija svih društvenih i političkih struktura u posljednjih deset godina, barem deklarativno, bila je reformirati obrazovanje i uskladiti ga s obrazovanjem zemalja EU-a. Međutim, rasprave političke i ideološke prirode u zapećak su stavljale stručne rasprave o suštinskim reformskim pitanjima obrazovnog sistema poput inoviranja kurikuluma, kvalitativnog mijenjanja nastavnih sadržaja, kvalitete udžbenika, osiguranja kvalitete rada odgajatelja/učitelja/nastavnika, afirmiranja novih metoda rada, provjere znanja i sl.
Šta su izborni planovi, programi i ciljevi vaše stranke kada je u pitanju obrazovanje?
SDP BIH će namjesto nacionalističke/nacionalne funkcionalizacije obrazovanja uvesti formu interkulturnog obrazovnog sistema zasnovanog na teoriji stalnog kulturnog dijaloga koji na različite načine formira nacionalne kulture u BiH, ali i stalno gradi mnogostruke oblike njihovog jedinstva. Takav interkulturni model obrazovanja omogućit će ravnopravnu zastupljenost bošnjačke, hrvatske i srpske kulture, književnosti i drugih oblika umjetnosti, te društvenih znanosti, u obrazovnom sistemu od osnovnih škola do završnih razreda srednjoškolskog sistema. Istodobno s tim, obrazovni sistem omogućit će u svojim planovima i programima reprezentiranje i onih tradicija koje ne pripadaju većinskim nacijama/etnijama, nego onim manjinskim, ali onoj umjetnosti, bilo da ona pripada književnosti, slikarstvu, filmu, pozorištu itd., čiji autori odbijaju bilo koju vrstu nacionalne pripadnosti i otvoreno se zalažu za bosanskohercegovački ili kosmopolitski kulturni sistem vrijednosti. Interkulturni sistem obrazovanja pritom će bosanskohercegovački kulturni prostor u njegovoj povijesnoj dimenziji, ali i u njegovoj savremenosti, tretirati unutar znatno širih konteksta, evropskog, orijentalnog, mediteranskog itd., kako bi prikazao odnos lokalnog i globalnog na planu kulture, tj. partikularnih i univerzalnih kulturnih vrijednosti.
Na toj osnovi interkulturni model obrazovanja iz faze arhaizacije, getoizacije, klerikalizacije, fobizacije i militarizacije nacionalnog identiteta može preći u fazu emancipatorskih kulturnih praksi i gradnje emancipatorskih formi nacionalnog identiteta i ideja zajedništva. One, te ideje, obrazovale su najizrazitije kulturne vrijednosti zemlje od srednjovjekovlja do danas, od interkulturnog bosanskog genija koji je realizirao vrhunsku kulturu smrti u interkonfesionalnosti stećaka do interkulturne prakse dijaloga koja je ostvarila forme integralnosti bosanskohercegovačke moderne i postmoderne kulture. U skladu s tim, književnost, slikarstvo, muzika, film, pozorište i druge forme umjetnosti bit će u obrazovnom prostoru, baš kao forme kulture uopće, predstavljene u njihovoj estetskoj, sociološkoj, gnoseološkoj, etičkoj, metafizičkoj i čitavom nizu drugih dimenzija.
Namjesto diskriminacije i segregacije u školskom sistemu, SDP BIH će na osnovu interkulturnog modela obrazovanja vratiti prava individue i njenog horizonta očekivanja slobode unutar kolektivno normiranog društva. Sloboda individue unutar slobodnog kolektiva u kontekstu multietničkog društva – to je težnja naše obrazovne reforme. U skladu s njom SDP će na osnovu interkulturnog obrazovanja graditi nove oblike bosanskohercegovačke multietničnosti i kulture pomirenja i mira, namjesto sadašnjeg etnički instrumentaliziranog obrazovanja koje nužno vodi segregaciji i diskriminaciji u obrazovnom procesu. Treba istaći da takav model obrazovanja podrazumijeva i prelazak s kvantitativnih formi znanja na one kvalitativne u kojima je učenik/ica subjekt kreiranja znanja, a ne objekt koji trpi njegovo prenošenje i pasivno usvaja ideološki normirano znanje bez mogućnosti razvijanja kritičkog mišljenja. Takva epistemološka preobrazba obrazovnog procesa nužna je i zarad prilagođavanja našeg školskog sistema standardima savremenih obrazovnih sistema u razvijenim zemljama. To naše novo obrazovanje može voditi svakoj vrsti razvoja zemlje u budućnosti, a ne njenom stagniranju, propadanju i siromašenju. Ne zaboravimo, mi smo jedina evropska zemlja sa segregacijom i diskriminacijom u obrazovanju. Na osnovama interkulturnog obrazovanja SDP BIH će omogućiti međunacionalnu ravnopravnost, emancipaciju nacionalnih identiteta i kultura, te horizont slobode individue i kreiranja kritičkog i stvaralačkog mišljenja individue.
Kako to mislite postići?
Svjesni smo činjenice da ne postoji način da se situacija razriješi unutar koordinata postojećeg. Novi pristup je stvar nužnosti, jer je bosanskohercegovačko društvo primorano naći izlaz iz postojećeg obrazovnog mraka. SDP BIH rješenje postojećih problema vidi u podizanju obrazovnog, odgojnog i naučnog nivoa na novim temeljima, novim vrijednostima, novim pravilima i novim ciljevima koji će omogućiti proizvodnju kvalitetnog kadra, osobe koja je samosvjesna, savjesna, odgovorna, vrijedna, sklona sticanju spoznaje i kreativnom poduzetništvu. U nastavku su neki od važnih koraka za izmjenu postojećeg stanja.
Prije formiranja vlasti potrebno je usvojiti zakonska rješenja koja će omogućiti korjenite reformske procese u oblasti odgoja i obrazovanja na svim nivoima. Zakoni i strateški dokumenti trebaju biti okvir i smjernice, a ne ograničenje razvoja obrazovanja i aktera. Nužno je osavremeniti propise i staviti ih u službu prosvjete, a ne kontrole nad uposlenima u obrazovanju.
Važno je stvoriti prostorne, kadrovske, materijalne uvjete za uključivanje sve djece u program pripreme za školu, godinu dana prije polaska u školu, prihvatiti što više djece, osobito one starije od tri godine, u ostale programe raznog izvanporodičnog odgoja i obrazovanja.
Reformski procesi podrazumijevaju jednaka polazišta (isti uslovi za sve), jednaka ishodišta u cijeloj BiH. Neophodna je istinska kurikularna reforma koju će raditi stručnjaci iz oblasti obrazovanja, koja će se zasnivati na postulatima u kojima je učenik subjekt, a ne objekt obrazovnog procesa, izraditi kurikulum baziran na ishodima znanja koji neće biti preinačeni i unekoliko prerađeni postojeći ili reciklirani NPP-ovi. Učenicima konačno treba pristupati uvažavajući pojedinačne potrebe i mogućnosti u razvoju svakog pojedinca. Treba razvijati intelekt koji će omogućiti da učenici tehnologijom ovladaju, a ne da joj robuju.
Jezik je oblast kojom se trebaju baviti lingvisti i ne treba je zloupotrebljavati za političke svrhe i obračune. Suština jezika je da je on integrativni faktor i kao takav treba imati mjesto u obrazovnom sistemu BiH, u svim njenim dijelovima, za svu bh. djecu. Treba razlikovati nastavni plan i program (sadržaj) od jezičkih opredjeljenja, tj. naziva jezika (forma). Stav SDP-a BIH je da u zakone o obrazovanju treba ugraditi izmjene, što će omogućiti izučavanje sve tri jezičke norme i nominaciju jezika u skladu s opredjeljenjem učenika i njihovih roditelja. Potreban nam je cjelovit, savjetodavni, a ne inspekcijski nadzor nad radom prosvjetara, s ciljem podrške radu, napretku i stručnom razvoju i usavršavanju. Treba omogućiti nastavnicima da savjesno i bez straha obavljaju svoj posao, ne omalovažavati ih kroz niske naknade i zastrašivanje. Ulagati u njihov profesionalni razvoj i napredak.
Obrazovni i odgojni sistem treba biti otvoren svim građanima Bosne i Hercegovine, bez obzira na narodnu pripadnost, političko opredjeljenje, religijski izbor ili neizbor, seksualnu orijentaciju, gender... Zbog toga je pitanje bilo kakve segregacije ili nasilja u obrazovnom i odgojnom sistemu nedopustivo i treba biti oštro kažnjeno bez obzira na to ko bio počinilac.
Radit ćemo na tome da programe obrazovanja odraslih koji su od općeg nacionalnog interesa (osnovno obrazovanje, sticanje prve kvalifikacije i prekvalifikacije za deficitarna zanimanja) u potpunosti finansira država, dok ostale programe trebaju finansirati u jednakim dijelovima nadležne obrazovne vlasti, lokalna zajednica i sami polaznici.
Bitno je započeti proces razvoja demokratskih načela funkcioniranja i intelektualne i upravne autonomije na javnim univerzitetima.
Država danas snosi dio troškova NIR-a, ali u zanemarivo malom iznosu. Naš je cilj povećati ulaganja u naučno-istraživački rad i tako osnažiti bh. društvo i privredu. Nauka se mora osloboditi balasta ideologiziranosti, ali i teorijskih metodoloških zakovanosti. Sve istraživače, inovatore, kreatore treba maksimalno motivirati na sve moguće načine.
Treba reaktivirati obrazovni i školski program, te u televizijske programske sheme dodati što je moguće više edukativnog, odgojnog i naučnog sadržaja u udarnim terminima.
Također, važno je raditi na povećavanju ulaganja u obrazovanje sa svakom novom fiskalnom godinom.
Koje su prve tri stvari koje ćete uraditi u obrazovanju, ukoliko budete u prilici?
Najvažniji i primarni interes svakog društva i države u 21. stoljeću jest kvalitetno obrazovanje koje je dostupno svima, čiji nastavni programi i procesi polaze od konačnog cilja – ishodišta učenja, kompetencija i znanja, koje je dovoljno fleksibilno da se može brzo prilagođavati zahtjevima modernog vremena te koje nudi koncept cjeloživotnog učenja i, na kraju, formalne kvalifikacije koje su općeprihvaćene i prepoznate. Za bilo kakvu ozbiljnu reformu obrazovnog sistema u Bosni i Hercegovini neophodno je prvo reformisati reformatora – one institucije koje će biti nosioci reformskih aktivnosti. Mi u SDP-u BiH smatramo da je neophodno prvo donijeti strateški dokument na nivou države kojim bi se definirala pozicija i nadležnost, te stručna kompetentnost nadležnih organa, pa tek onda možemo krenuti u kreiranje vizije obrazovanja i na osnovu nje obrazovne reforme u cjelini. Težimo jedinstvenom obrascu rukovodne nadležnosti nad obrazovanjem, uz puno poštivanje svih razlika i posebnosti koje imamo. Težimo uspostaviti efikasne i kompetentne organe kao poluge budućih reformi. U ovu aktivnost bit će uključeni najbolji stručnjaci koje imamo, jer reformu obrazovanja mogu osmisliti i provesti samo oni koji su najobrazovaniji i najkompetentniji.
Na nacionalnom nivou donijeti dogovor oko temeljnih obrazovnih ciljeva: definirati jedinstvene ishode i vrijednosti učeničkih postignuća, te postojeće NPP-ove zamijeniti kurikulumima i uvesti jedinstveni kvalifikacijski okvir za eksternu maturu na cjelokupnoj teritoriji BiH, na jasnim standardima nastave i nastavnih procesa, primjenjujući najbolje prakse i iskustva.
Razvijati obrazovni model koji će kreirati kompetentnog nastavnika kao preduslov za kompetentnog učenika, čija su znanja, vještine i kompetencije prilagođene zahtjevima savremanog tržišta rada. Osigurati kontinuiranu edukaciju i usavršavanje nastavničkog kadra; vratiti dignitet nastavnicima kroz sistem koji omogućava ambijent slobode u radu, podstiče kreativnost i inventivnost, ali traži i veću odgovornost u postignutim rezultatima.
Pitali ste koje su to tri prve stvari koje bismo uradili. Smatram da su upravo ovo strateške osnove od kojih se mora krenuti da bi cijela konstrukcija reforme i unapređenja obrazovnog sistema kasnije bila valjana. Međutim, naš najvredniji resurs je vrijeme i ne smijemo ga gubiti, stoga ovako strateške osnove moramo uraditi dovoljno brzo kako bismo unutar četverogodišnjeg mandata realizovali naša ključna obećanja poput obnove i modernizacije 100 škola godišnje, osiguravanja besplatnih udžbenika za sve, omogućavanja predškolskog obrazovanja za svu djecu, depolitizacije obrazovanja, ukidanja diskriminacije i apartheida u školama, osnivanja fondova za razvoj nauke i tehnologije, razdvajanja odgoja i obrazovanja od nauke i visokog obrazovanja, itd. Brojni su i krupni koraci pred nama, ali imamo jasnu viziju i plan finansijske konstrukcije i aktivnosti kako da tu viziju realizujemo.
PDP odgovara
Za nauku i istraživanje 8,5 posto BDP-a
Uspostaviti centre za talente da nadareni učenici dobiju dodatnu podršku i mogućnost unapređenja znanja i vještina
Odgovara: Saša Čekrlija
Kako ocjenjujete obrazovni sistem u BiH (ili pojedinim njenim dijelovima) u ovom trenutku i šta su vaše najveće zamjerke?Obrazovni sistem u Republici Srpskoj i BiH je zastario i zasniva se na usvajanju i reprodukciji činjenica. Nedostaje interakcije i značajnijeg učešća učenika u procesu spoznavanja novih znanja i vještina.
Šta su izborni planovi, programi i ciljevi vaše stranke kada je u pitanju obrazovanje?
Namjera PDP-a je da inovira nastavni proces i unaprijedi obrazovni sistem. Inovacije znače osavremenjavanje kurikuluma, više IT vještina i izbornih predmeta i prakse u srednjim školama.
Kako to mislite postići?
Plan je da 8,5 posto BDP-a bude izdvojeno za nauku i istraživanje, od čega značajan dio u inoviranje nastavnih planova i uspostavljanje centara za talente, gdje će nadareni učenici dobiti dodatnu podršku i mogućnost unapređenja znanja i vještina.
Koje su prve tri stvari koje ćete uraditi u obrazovanju, ukoliko budete u prilici?
Prioritetna promjena u obrazovanju je promjena Pravilnika o zapošljavanju koji omogućava da na osnovu bodovanja intervjua manje kvalitetni kandidati na konkursu budu prvoplasirani u odnosu na značajno kvalitetnije i kompetentnije kandidate. Sljedeća stvar je revizija i osavremenjavanje nastavnih planova, besplatni udžbenici za osnovce i početak rada centra za talente.
