Metodika

SPARKreators liga

Osnovci žele zanimanja za koja škole još ne postoje

Školegijum redakcija

24.04.2018

U BiH ne postoji strategija o digitalnom opismenjavanju školaraca, pa je na rukovodstvu škola da nađu način da se uključe u voz digitalnog opismenjavanja učenika i učenica.

Foto: Selina i Muhamed

Učenik devetog razreda Osnovne škole Silvije Strahimir Kranjčević Muhamed Mulić nema konkretne planove za daljnje formalno školovanje, ali zna da želi biti pentester ili osoba koja za dobre pare testira sigurnost internet-stranica. Na pitanje znači li to da će studirati elektrotehniku, objašnjava da za to zanimanje u Sarajevu nema škole.

To se više studira na internetu jer ovdje u Sarajevu nema nekoga ko to predaje, a na internetu mogu naći sve što me zanima. Znam dosta ljudi koji su sve naučili sami, uz pomoć literature i YouTube tutorijala, i sad rade u informatičkim firmama – pojašnjava Muhamed.

Njega oduvijek zanima programiranje, a svoja znanja kodiranja unapređuje na internetu, čitajući i gledajući videotutorijale. Programira u QBasicu i programu C++. Odmah se zainteresirao za novu sekciju u školi i priključio joj se, a ovo što govori o svojoj budućnosti nova je paradigma obrazovanja.

On i Selina Bošnjaković, učenica šestog razreda iste škole, čine ekipu koja je u prvom kolu online SPARKreators lige, održane od 13. do 17. novembra 2017. godine, osvojila prvo mjesto.

Selinu od malih nogu zanimaju računari. S rodicom je počela programirati u šestoj godini, u programu sličnom Arduinu, koji je besplatna open-source platforma za kreiranje elektroničkih prototipova, bazirana na hardveru i fleksibilnom programskom paketu, jednostavnom za korištenje. Arduino je namijenjen automatičarima, elektroničarima, umjetnicima, dizajnerima, hobistima i svima koji su zainteresirani za kreiranje interaktivnih objekata ili okruženja i koriste ga i za programiranje robotića Lige. Kada je čula da programiranje može učiti i u svojoj školi – prijavila se.

SPARKreators liga je takmičenje u programiranju robota za učenike od prvog do devetog razreda osnovnih škola iz cijele BiH. Takmičenje je pokrenula tvrtka SPARK iz Mostara u saradnji s Institutom za razvoj i inovativnost mladih IRIM iz Hrvatske. (Intervju s Kristinom Visković, direktoricom SPARK school udruge koja osmišljava i provodi SPARKreators projekt možete pročitati na kraju ovog članka.)

Sarajevski osnovci su na ovo takmičenje došli tako što je nastavnica tehničke kulture iz Osnovne škole Silvije Strahimir Kranjčević iz Sarajeva Amina Kamarić bila na edukaciji u Regionalnom centru Lige i nakon toga organizirala prezentaciju programiranja robotića za sve zainteresirane učenike u svojoj školi. Tako su Selina i Muhamed postali tim.

Nastavnica Kamarić kaže da nije htjela propustiti priliku da prijavi školu na takmičenje. Sada uči s djecom.

Svaki od zadataka može se na različite načine riješiti koristeći algoritme koji će brže ili sporije obaviti traženo. Za tehničku sekciju kod djece ne postoji veliko interesovanje, ali se za programiranje robota prvobitno prijavio veliki broj učenika – priča nastavnica Kamarić. Kaže da ih je zainteresiralo to što po programiranju robota odmah vide rezultate njegovog rada, kao što je naprimjer kretanje po putanji u obliku broja osam ili prepoznavanje prepreka uz pomoć senzora.

Nastavnica kaže da je informaciju o pokretanju Lige dobila od direktorice škole, a u jednoj od škola uključivanje u Ligu pokrenuo je roditelj koji je čuo za takmičenje. Drago joj je što su djeca Osnovne škole Silvije Strahimir Kranjčević uzela učešće u ovom projektu i što na njima vidi želju, volju i nadarenost za rad i uspjeh u ovom dijelu STEM područja.

U sedmom razredu na tehničkoj kulturi postoji dio kurikuluma koji se bavi robotikom, a dosta je suhoparan, dok je sad puno lakše djeci na konkretnom primjeru pokazati koji su to sastavni dijelovi robota i njihove funkcije. Djeca sama pokušavaju riješiti probleme, kući pišu programe i sama uče – kaže nastavnica Kamarić.

Inače, u BiH ne postoji strategija o digitalnom opismenjavanju školaraca, pa je na rukovodstvu škola da nađu način da se uključe u voz digitalnog opismenjavanja učenika i učenica koji već odavno nije sveden na rečenice tipa: “Imamo malog od računara, a nastavnik entuzijast, pa tamo on nešto oko njih čeprka, šta god vam treba pitajte njega”, “Nemamo strategiju, nastavna sredstva, niti obučeni kadar za informatiku” ili “Imamo mi informatiku, eno djeca kucaju u MS Wordu, crtaju u Paintbrushu”.

U samoj Europskoj uniji prije par sedmica pravu buru izazvala je izjava njemačke ministrice obrazovanja. Ide s prijedlogom da se u prvi razred osnovne škole kao obavezan predmet uvede informatika. Ovo sve u skladu s činjenicom da će u vrlo skoroj budućnosti svaki od radnika morati znati, ovisno o opisu radnog mjesta, barem osnove programiranja. Uz pomoć interfejsa u koji će unositi blokove komandi, kako to rade Selina i Muhamed u Arduinu, ili nakucavanjem blokova,  radit će na analiziranju i dobavljanju podataka, upravljanju dijelovima informacionih ili mašinskih sistema. Da ne govorimo o radu u virtualnoj ili proširenoj realnosti.

Uostalom, proteklih sedmica bili smo svjedoci znojenja Marka Zuckerberga prilikom ispitivanja ispred congresswomen i congressmen Sjedinjenih Američkih Država. Vlasnik Facebooka branio je svoju aplikaciju zbog curenja podataka, u najširem smislu, o njenim korisnicima i korisnicama prema trećim stranama. Podaci koji se nalaze na toj društvenoj mreži iskorišteni su za perfidnu manipulaciju korisnicima. Novodefiniranu GDPR ili Opću uredbu o zaštiti osobnih podataka, koja se primjenjuje od 25. maja 2018. godine, u Europskoj uniji su obavezni provoditi svi koji raspolažu osobnim podacima korisnika, klijenata ili radnika. U poslovnoj i svakoj drugoj komunikaciji prema EU ovu uredbu moraju provoditi i mikropreduzeća, mala i srednja preduzeća, javne institucije, tijela i agencije koje prikupljaju osobne podatke, sve i ako nisu članice Unije. Kazne za nepoštivanje Uredbe su drakonske.

Ko zna, možda će Selina svoje znanje za deset godina u nekoj od europskih zemalja primjenjivati u provođenju GDPR Uredbe, a ako se svi elementi, kao blokovi programiranja u Arduinu, poklope, možda to bude i u Bosni i Hercegovini, a Muhamed će možda raditi kao šef sigurnosti IT-a pri nekoj od budućih društvenih mreža.

U informatici je sve egzaktno i konkretno, još pride u ovom slučaju i besplatno, a sad gotovo svako dijete u svom džepu ima nastavno sredstvo – pametni telefon.

Obrazovanje u oblasti informatike nije samo i jedino programiranje aplikacija ili tehničko zadovoljavanje preduvjeta za pohranjivanje i dobavljanje podataka iz baza. Facebook je društvena mreža koju mjesečno aktivno koristi dvije milijarde i dvjesto miliona korisnika. Dakle, moglo se desiti, u aferi s ovom društvenom mrežom, da treća aplikacija ili tvrtka dođe do osobnih podataka, kao što su e-mail adrese, kućne adrese, brojevi telefona svake treće osobe koju, bukvalno, vidite na cesti, i iskoristi ih za svrhe koje su joj potrebne. Informatičari su nam potrebni i za rješavanje ovih problema.

 

Slika 1

 

No, u kontekstu BiH ne treba imati iluzije: sve dok ne riješimo problem naših sto dvadeset i pet istorija, petnaest jezika i dvadeset i tri i pol istine, što je samo vrh ledenog brijega svih ostalih naših problema koje je potrebno riješiti navedenim top-down pristupom, nikakvi Elon Muskovi, roboti, proširene i virtualne realnosti BiH ne mogu izvući iz gliba u kojem tabori već desetljećima. Zato se djeca okreću svijetu i, u mikrosredinama sekcijâ tehničke kulture u svojim školama, uče koncepte tehnologija budućnosti, grade pobjednički mentalitet. I sve to zajedničkim radom i na principu pokušaja i pogreške. Djeca uče da nije problem pogriješiti, samo treba nastaviti uporno raditi i rješavati probleme.

 

U nastavku donosimo intervju s Kristinom Visković, direktoricom SPARK school, udruge koja je osmislila i provodi SPARKreators projekt:

Možete li nam ukratko reći kako se razvio projekt i ideja o startanju SPARKreators lige? Koji su preduvjeti bili potrebni za njeno startanje?

U suradnji s Institutom za razvoj i inovativnost mladih – IRIM iz Hrvatske, koji dugi niz godina provodi robotičku ligu u Hrvatskoj, došli smo na ideju da Ligu pokrenemo i u Bosni i Hercegovini, i to smo uspjeli zahvaljujući privatnoj donaciji vlasnika SPARK-a. Osim novčane donacije za pokretanje same Lige, bilo je neophodno izdvojiti dosta radnog vremena kako bi sve bilo organizirano na što bolji način.

U kojem periodu i koje škole su obukom bile uključene u sam početak projekta?

Projekt smo pokrenuli u školskoj 2016/17. godini. Uključili smo sve prijavljene škole, točnije 350 osnovnih škola i udruga u cijeloj BiH. Na samom početku projekta naš tim je posjetio 29 škola u regionalnim centrima u Bosni i Hercegovini, a ovi centri su za potrebe edukacija ugostili sve okolne škole. Nakon početnih edukacija, školama smo pripremili online materijale za edukaciju, skriptu i dvije zbirke zadataka, kako bi na lakši i jednostavniji način mogli obučavati svoje učenike.

Kad je Liga počela?

Liga je započela u siječnju 2017. godine i nastavili smo je u 2017/2018. školskoj godini.

Ko je organizira?

Ligu organizira Udruga Hello World iz Mostara, koja je članica SPARK grupacije i kao jedna od njezinih članica brendirana je u SPARK school.

Jesu li ministarstva uključena u njeno održavanje? Kako i koliko su uključena? Ako jesu, mogu li više? Ako nisu, zašto nisu?

Prilikom pokretanja Lige uputili smo zahtjev svim ministarstvima iz Federacije, ministarstvu iz Republike Srpske i odjeljenju za obrazovanje iz Brčko distrikta. Sva su nas ministarstva podržala u pokretanju Lige – dobili smo samo pisma i riječi podrške. Naravno da mogu i moraju više. Oprema u informatičkim kabinetima zastarjela je i nije u skladu sa zahtjevima 21. stoljeća. Možemo reći da se današnja djeca rađaju s računalima, tabletima, smartphoneima i mnogim drugim gadgetima. Okruženost i izloženost djece ovim tehnologijama je činjenica koju ne možemo izbjeći. Računala su postala sastavni dio suvremenog svijeta i neophodno su sredstvo za rad i komunikaciju među ljudima. Tržište rada u svakom pogledu zahtijeva dobro informatički osposobljene djelatnike, stoga se naš obrazovni sustav mora prilagoditi potrebama tržišta rada.

Koliko škola sudjeluje u Ligi? Koliko učenika broji jedna ekipa?

U Ligi trenutno sudjeluju 363 škole i udruge. Na samom početku ekipe su brojale po četiri člana, no u ovoj školskoj godini ekipe broje po dva člana.

U okviru kojeg(ih) predmeta se organizira rješavanje zadataka Lige? Ako se u okviru sekcija rješavaju zadaci Lige, nastavnici kojeg profila to vode?

Liga je namijenjena učenicima od 1. do 9. razreda. Formirali smo dvije grupe: mlađi – od 1. do 5. razreda, i stariji – od 6. do 9. razreda. Zadaci su prilagođeni prema težini, a bit STEM-a je da poveže različite predmete, budući da danas bez informatike niti jedna grana ne bi bila funkcionalna. Tako da su robotići u svakom školskom predmetu dobar motivator za učenike. Osnovni cilj je da učitelji i nastavnici prepoznaju važnost povezivanja različitih predmeta korištenjem suvremenih informatičkih tehnologija.

Zašto je važno uključiti djecu u takmičenja vezana za STEM područja? Šta djeca takmičenjem nauče?

Da bi nastavnici u školama uspjeli motivirati učenike potrebno je da izbjegavaju tradicionalnu nastavu, posebno kad je u pitanju informatika i tehnička kultura. Uvođenjem natjecanja i timskog rada u predmete informatike, tehničke kulture, djecu ćemo na najbolji način pripremiti da misle svojom glavom i rješavaju probleme koji se nađu pred njima. Kako programiranje i korištenje različitih hardverskih sredstava zahtijeva od djece da istražuju i susreću se s različitim logičkim problemima, najbolje je da od malena razvijaju natjecateljski duh i nauče se timskom radu.

Koji su daljnji planovi s nastavkom Lige?

Ligu planiramo nastaviti i u budućnosti, a sve ovisi od financija, te angažmana škola i nastavnika. Nadamo se da će i druge privatne firme, ministarstva, ambasade u BiH i ostali prepoznati da budućnost Bosne i Hercegovine leži u obrazovanju. Budemo li samo pasivni promatrači koji šire negativan stav, nećemo pomoći mladima da vole i ostanu u ovoj zemlji. Moramo svim silama pomoći formalno obrazovanje jer se ništa preko noći ne može postići.

Je li moguće da djeca kroz Ligu i aktivnosti vezane za nju svoja znanja iz STEM područja podignu na još viši nivo? Planirate li na tome raditi?

Kao što sam već spomenula, mi ćemo dati sve od sebe, ali, ipak, najveći posao je na ministarstvu, školama i nastavnicima. Oni moraju biti okidač koji će Bosnu i Hercegovinu voditi ka modernom obrazovnom sustavu. Mi ćemo pomoći koliko je u našoj mogućnosti, ali ne možemo sami mijenjati nastavne planove i programe. Cilj Udruge je jačanje formalnog i neformalnog obrazovanja. Nadamo se da će i drugi prepoznati da je temelj na kojem se treba graditi suvremena Bosna i Hercegovina upravo obrazovanje.

Kako Liga (ili njoj slične) izgleda u svijetu?

Lige u svijetu su na mnogo većoj razini nego što je naša. Bosna i Hercegovina, Hrvatska i Srbija su tek u počecima, i, da bi djeca uopće imala mogućnost sudjelovati na međunarodnim natjecanjima, treba mnogo novca.

S kojim se problemima Liga susreće? Kako se oni mogu riješiti?

Problemi s kojima se susrećemo su nerazumijevanje i slaba informatička pismenost nastavnika i ravnatelja, nedostatak financijskih sredstava, te zastarjela oprema i nastavni planovi. Smatramo da je jako važno organizirati dokvalifikacije ravnatelja i nastavnika, te im osigurati svu moguću pomoć. Vjerujemo da će i druge firme prepoznati važnost ulaganja u obrazovanje.

 

Za one koje zanima kako, šta i kamo, evo linkova:

Download Scratch for Arduino (S4A)

Radni materijali (mBOT i Scratch literatura)

Riješeni zadaci online kolâ SPARKreators lige

Najnovije

Smernice u praksi

Mi smo smernice prihvatili, jel tako, Danice?

Ružica Marjanović

Obrazovanje očima i srcem jedne mame

Čas može biti i kombinovan

Fontoplumo

Bingeing kao lijek za nestrpljivost

Pažnja učenika i studenata na mikro i makroplanu

Samir Lemeš

Obrazovanje očima i srcem jedne mame

Njezino veličanstvo – prezentacija

Fontoplumo

Kad provjera znanja krene krivo

Djedovina

Sifet Karalić