Najpoznatiji primjer promjene obrazovnog sistema, percepcije građana o tom obrazovnom sistemu, socijalnih i kulturnih vrijednosti desio se u Njemačkoj kao rezultat PISA testiranja 2000. i 2003. godine. Taj slučaj nazvan je „PISA šok“. Uzroci loših rezultata pronađeni su u činjenici da Njemačka nije imala jedinstven obrazovni sistem. Kako se Njemačka sastoji iz različitih regija, svaka od tih regija uređivala je vlastiti obrazovni sistem. Potaknuti rezultatima PISA testova, po prvi put u 2004/2005. školskoj godini uvedeni su nacionalni standardi koji su podrazumijevali zajedničke obrazovne ciljeve za sve regije, zbog čega je Njemačka drastično unaprijedila rezultate na narednim testiranjima.
Godina 1995. danas se razumije kao prvo upozorenje za njemački obrazovni sistem, kada je Njemačka ostvarila loše rezultate iz matematike i prirodnih nauka na TIMISS testiranju (Trends in International Mathematics and Science Study). Vodeći njemački novinar časopisa Die Zeit Thomas Kerstan kaže da njemačke novine tome nisu posvetile nimalo pažnje. Tek nakon PISA šoka Nijemci su počeli tragati za najefikasnijim nastavnim praksama i metodama i polako napuštati svoj tradicionalni sistem obrazovanja koji se zasnivao na unaprijed zadanim vrijednostima. Tako je njemački jezik bio jedna od unaprijed zadatih vrijednosti koju je trebalo usvojiti. Fokus je bio na izučavanju posebnosti strukture tog jezika. PISA rezultati su to prepoznali kao grešku, a mnogi kritičari kao razlog zbog kojeg je četvrtina njemačkih petnaestogodišnjaka pala na testu čitanja, što je u njemačkim medijima odjeknulo kao „rezultati pokazuju da su naša djeca nepismena“. Prilikom testiranja vještine čitanja, PISA provjerava razumijevanje teksta, a ne poznavanje jezika. Na taj način shvatili su da učenje zasnovano na vrijednostima društva ne doprinosi tome da učenici mogu primijeniti stečeno znanje u životnim situacijama. Tako se program koji je napravljen sa ciljem poboljšanja obrazovnog sistema Njemačke fokusirao na stavljanje akcenta na vještine, a ne na same predmete. Vještinu razumijevanja teksta učenici mogu steći prilikom izučavanja maternjeg jezika, ali i prilikom izučavanja nekog od stranih. Tu vještinu također mogu steći kroz muzičko i likovno obrazovanje, gdje interpretiraju drugačije vrste teksta. Na testu iz čitanja često se zahtijeva interpretacija slike, mape, znakova i dr. Vještinu određivanja procenta mogu savladati kroz matematiku, hemiju, fiziku, biologiju i druge predmete. Prema istraživanjima koje je sproveo OECD, dobri školski sistemi kakve imaju Singapur ili Finska usmjereni su na izučavanje vještina, a ne predmeta. Stoga za Nijemce nije bitno da nauče njemački jezik, nego da nauče da razumiju bilo koji tekst.
Međutim, uprkos upozorenjima, Njemačka još uvijek nije riješila neke probleme. Naprimjer, PISA istraživanja još uvijek upozoravaju na praksu kakva je izdvajanje najboljih učenika na početku srednje škole i odsustvo zajedničkog, sveobuhvatnog školskog sistema. Školske prakse se još uvijek dosta razlikuju u različitim regijama iako imaju zajedničke ciljeve. To je primjer kako država može staviti vrijednosti, u ovom slučaju autonomiju regije, ispred promjene koja će unaprijediti obrazovni sistem.
Stoga, treba razumjeti da posao OECD-a završava analizom obrazovnog sistema države koja se izvodi na osnovu testova. Do promjene može doći samo ako država primijeni savjete OECD-a i promijeni obrazovne politike koje dovode do loših rezultata. Češka Republika i Njemačka su 2000. godine ostvarile skoro iste rezultate na PISA testiranju, međutim, dok su ti rezultati u Njemačkoj izazvali šok, češka javnost nije bila iznenađena rezultatima. Štaviše, mediji i kritičari su se više bavili manjkavostima PISA testova nego vlastitog obrazovnog sistema. Zato, iako država ima najveću odgovornost, pritisak ili podrška građana, nastavnika i roditelja može biti ključna za implementiranje promjena. Nakon testiranja 2018. neće uopće biti toliko važno na kojoj će poziciji Bosna i Hercegovina biti, već šta će biti spremna i šta će biti u mogućnosti da učini kako bi 2021. zauzela bolje mjesto.
Pročitajte i prethodne tekstove o PISA testiranju.
