Nova čitanja

Robotika

Roboti stižu u bh. škole

Tanja Gatarić

03.02.2017

500 robota dobit će škole i udruženja koja rade s djecom u Bosni i Hercegovini.

SPARK poslovni park

U Bosni i Hercegovini uskoro bi trebala biti oformljena SPARKreators liga. Priču su pokrenuli iz Sparka, organizacije iz Mostara, koja se bavi promovisanjem novih tehnologija i cjeloživotnog učenja. Partneri su im Institut za razvoj i inovativnost mladih (IRIM) iz Hrvatske i Exit centar iz Banjaluke. Sve škole koje žele učestvovati u programu mogu to učiniti potpuno besplatno prijavom do 8. februara 2016. godine na sljedećoj web stranici.

Cilj SPARKreators lige je da djeca od najranije dobi steknu znanja u tzv. STEM zanimanjima, što je zapravo akronim sastavljen od riječi science, technology, engineering and mathematics (nauka, tehnologija, inženjerstvo i matematika). Osnovci iz BiH će učenjem kroz igru usvajati znanja iz navedenih zanimanja koja će imati priliku pokazati na organizovanim takmičenjima u sklopu SPARKreators Lige.

“Za ovu školsku godinu planirali smo održati dva kola lige i to u 4. i 5. mjesecu 2017. godine. Međutim, već u jesen ove godine organizirat ćemo ligu koja će trajati do kraja školske 2017./2018. godine, a u kojoj će sudjelovati sve ustanove koje u okviru SPARKreators lige dobiju mBot opremu”, kaže za Školegijum Andrea Čordaš, direktorica Spark poslovnog parka.

Grupacija SPARK u okviru ovog programa donirat će 500 mBot robota osnovnim školama i udruženjima koje u opisu svojih aktivnosti uključuju rad s djecom u Bosni i Hercegovini. A upravo pomoću ovih malih robota osnovci će dobiti potrebna znanja iz područja robotike, automatike i programiranja.

Prvi korak je da pojedinac odnosno osoba koja je zainteresovana da provodi ligu u svojoj zajednici ili školi popuni prijavu na stranici. Pojedinac prijavu može popuniti ispred škole ili udruženja, a rezultati će biti objavljeni 15. februara 2016. godine. Do kraja marta bit će održana obuka u radu sa Mbot robotima, nakon čega će učesnici dobiti robote i moći da sprovode aktivnosti u okviru SPARKreators lige.

Obaveza osnovnih škola ili udruženja koje dobiju robote i ostvare učešće u programu SPARKreators lige je da mentore, koji će direktno raditi sa djecom, pošalju na radionicu koju organizuje Spark. U Ligi će, prema procjenama organizatora, učestvovati najmanje 100 osnovnih škola iz BiH.

Zahvaljujući donaciji cijele franšize Croatian Makers lige Instituta za razvoj i inovativnost mladih – IRIM, obezbijeđena su sva potrebna znanja za provođenje ovog programa, a kompletna oprema nabavljena je pomoću privatne donacije osnivača SPARK-a.

“Plan samog projekta jeste da nastavnici ili učitelji ispred osnovnih škola prisustvuju radionicama koje će voditi master mentori SPARK škole. Na tim radionicama nastavnike ćemo obučiti za rukovanje i korištenje doniranih robota kako bi usvojeno znanje mogli prenijeti svojim učenicima”, ističe direktorica Čordaš.

Mbot roboti su zapakovani u male kutije, a sastoje se iz 38 dijelova. Djeca ih sklapaju i imaju mogućnost da ih programiraju kako bi obavljali razne funkcije.

“Platforma na kojoj se odvija Liga je edukacijski robot mBot (Bluetooth verzija) koja nudi vrlo jednostavan ulazak u svijet robotike, ali omogućava i naprednije korištenje. Robot je jednostavan za sastavljanje i pruža niz mogućnosti kako bi djeca stekla znanja iz STEM područja. Mbot se može programirati kao robot koji slijedi linije, baca loptice i gura predmete, izbjegava zidove i još puno toga s ‘povuci i ispusti’ računalno grafičkim softverom. Učenjem kroz igru želimo motivirati djecu na usvajanje nužnih znanja, koja će imati priliku pokazati na organiziranim natjecanjima u sklopu SPARKreators lige već u četvrtom mjesecu”, objašnjava Andrea Čordaš.

Nakon završetka školske 2017./2018. godine i uspješnog okončanja kola SPARKreators Lige roboti će ostati u trajnom vlasništvu osnovnih škola kako bi ih učenici i u budućnosti mogli koristiti za edukaciju.

“Jedna od karakteristika ovog edukacijskog robota jeste nadogradivost elemenata i senzora mBot-ova, kako bi se oni mogli pretvoriti u robote koji obavljaju točno ono što dijete zamisli – pravog robota iz snova. Natjecanja će se odvijati otprilike jednom mjesečno, a prve discipline bit će praćenje crte, pronalaženje izgubljenog prijatelja i izbjegavanje prepreka”, kaže Andrea Čordaš.

Šta je SPARKreators liga?

Ovim programom SPARK omogućava učenicima osnovnih škola da steknu znanja u područjima znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike. Na taj način inicijatori programa pokušavaju da smanje jaz između obrazovnog sektora BiH i razvijenih zemalja.

“Prije svega, cilj je mladima dati najvažnije alate za budućnost – samosvjesnost, kritičko promišljanje, tehnološku pismenost i moderni pristup učenju”, ističe Andrea Čordaš.

Program je namijenjen djeci osnovnoškolskog uzrasta u dvije starosne kategorije. Prva starosna kategorija je za takmičare koji u vrijeme početka Lige pohađaju razrede od prvog do petog, a druga za takmičare od šestog do devetog razreda osnovne škole.

Učestvovanje u Ligi omogućeno je školskim ustanovama, klubovima mladih tehničara, obrazovnim udruženjima ili drugim pravnim subjektima koji okupljaju i educiraju djecu za rad u robotici prema programu Lige.

Zlatno doba programiranja

Inicijatori ove ideje saglasni su da je danas nemoguće zamisliti poslovni ambijent koji ne zahtijeva osobu koja zna programirati. U skladu sa zlatnim dobom razvoja modernih tehnologija, potrebno je reformisati i nastavni program osnovnog obrazovanja.

“Obrazovni sistem i ekonomija su zasićeni hiperprodukcijom menadžera koji zapravo nemaju s čim da ‘menadžerišu’, niti svojim znanjima i vještinama mogu da izađu na međunarodnu scenu. Cilj nam treba biti obrazovanje djece za poslove 21. vijeka, poslove orijentisane ka budućnosti i ka globalnim uslovima poslovanja. Klasično učenje sadržaja u razvijenim zemljama odlazi u prošlost, ali to nije slučaj sa našim školama”, ističe za Školegijum Zoran Gajić, predsjednik Exit centra iz Banjaluke.

Prema njegovim riječima, SPARKreators liga je prilika da se djeca zainteresuju za STEM discipline, a to mnogima otvara mogućnost da od najranije dobi stiču vještine koje im kasnije mogu osigurati bolju poziciju u potrazi za poslom.

“Ovo ne mora značiti da će svi oni postati programeri ili pokrenuti IT firme, ali će svakako naučiti kako da razviju kritičko mišljenje, rješavanje problema, logiku i kreativnost. A to im je potrebno u svakom zanimanju“, objašnjava Gajić.

Liga bi, prema njegovom mišljenju, mogla uticati na uključivanje robotike i automatike u nastavni program u školama i osigurati sve što je potrebno da učenici počnu kodirati interaktivne igre, zanimljive aplikacije i dinamične animacije.

“Tehnička znanja su jako vrijedan alat s kojim mladi ljudi mogu razvijati vlastite preduzetničke projekte. Želimo ih educirati i inspirisati na kreiranje novih linija koda”, kaže Gajić.

Croatian Makers liga pokrenuta je inicijativom Instituta za razvoj i inovativnost mladih – IRIM – čiji su osnivači Nenad i Rujana Bakić. Partneri iz Hrvatske već uveliko rade na ovom programu koji je obuhvatio preko 360 škola, dok je u robotičku edukaciju uključeno osam hiljada djece.

Nenad Bakić kaže da je program prvenstveno oslonjen na entuzijazam nastavnog osoblja, upravo zato i ne postoji opcija da se oprema donira školama i kupi prašinu u kabinetima.

“Kada nastavnici i profesori pokažu interesovanje za program, onda škole uključimo u ligu. Naš obrazovni sistem je vjerovatno sličan vašem, trom i zakržljao, ali u njemu se nalaze zaboravljeni neki sjajni profesori, koje ovim projektom želimo aktivirati i uključiti u ovu malu tehnološku revoluciju”, kaže Bakić.

Primjeri iz Hrvatske pokazuju da je robotika donijela neočekivane rezultate u nekim ruralnim područjima, što je, po mišljenju Bakića, sjajan rezultat i pokazatelj da za ovakav program ne postoje granice.

Granice ne postoje ni za inicijatore iz BiH – ističu da je unapređenje nastavnog programa iz ove oblasti jedini način da pratimo trendove razvijenih zemalja.

“Vjerujemo kako će osnovnoškolci, nakon susreta s mogućnostima koje nove tehnologije nude, sami tražiti dodatna znanja i pokrenuti jedan pozitivan trend u školstvu. Vjerujemo i kako ćemo na taj način potaknuti razvoj visokih tehnologija u BiH”, objašnjava Andrea Čordaš.

Zasad ne postoji nikakva službena podrška obrazovnih institucija ovom programu. Međutim, u SPARK-u ističu da su otvoreni za svaki oblik saradnje, a sve s ciljem modernizacije formalnog i neformalnog obrazovnog sustava u Bosni i Hercegovini.

“Iskreno vjerujemo kako je obrazovanje temelj svakog društva, te kako moramo agilno i uporno raditi na uvođenju novih tehnologija u obrazovni program u BiH. Planiramo se uskoro obratiti i relevantnim ministarstvima i zatražiti podršku u provedbi ovog značajnog programa”, kaže direktorica Čordaš.

MBot roboti ujedinili region

MBot roboti koji predstavljaju ključni alat u učenju najmlađih novim tehnologijama uvezali su kompletan region. Priča je počela u Hrvatskoj inicijativom Croatian Makers lige, Instituta za razvoj i inovativnost mladih – IRIM. Preko SPARKreators lige proširila se i na BiH, a u saradnji sa Fondacijom B92 zaživjet će i u Srbiji. Krajnji cilj je kreiranje TESLA Balkan STEM lige.

“Ovaj program se zapravo može protumačiti kao pokretanje prave male robotičke revolucije u zemljama Zapadnog Balkana. Cilj je transformacija regije kroz STEM, odnosno da u regiji imamo više visoko obrazovanih i mladih ljudi koji će govoriti nekoliko stranih jezika, nekoliko programskih jezika, znati razmišljati otvoreno, kritički i biti konkurentni na tržištu rada”, zaključuje Andrea Čordaš.

Kako ističu organizatori SPARKreators lige, država nam je onakva kakav je obrazovni sistem u njoj. Da bismo ga unaprijedili, na izazove novog doba moramo odgovoriti edukacijom najmlađih članova društva. Mala robotska liga prvi je korak ka tom cilju, ali ne i posljednji. Plan je da ova liga u budućnosti obuhvati i učenike srednjih škola, ali i studente na fakultetima.

Najnovije

Izvještaj žirija nakon konkursa Šta je tebi AI

Ni žiriju nije bilo lako

Školegijum redakcija

Objavljujemo pobjednike konkursa Šta je tebi AI?

Školegijum redakcija

Razglednice iz Jajca

Nikad kasno za učenje i zabavu

Josipa Kulenović

Razglednice iz Tešnja, Doboja, Maglaja 3

Od čilanja do ćutanja

Mirela Buljubašić

Poznata imena autora/ica pet najboljih radova

23. februara tri prvoplasirana

Školegijum redakcija